"Najam ili kupnja" zvuči kao potpun popis opcija, sve dok se ne pojavi netko tko ne želi ni jedno ni drugo — ne želi se vezati uz kredit od dvadeset godina, ali ni uz klasičan najam gdje sam mora riješiti račune, internet, čišćenje i namještaj. Za tu, sve brojniju skupinu — mlade profesionalce, remote radnike, studente na kratkoročnim programima — tiho se oblikuje treća opcija koja u Hrvatskoj tek hvata zamah: coliving i mikrostanovi.
Globalno tržište koje raste brže od gotovo ičega u nekretninama
Coliving tržište bilo je vrijedno 7,7 milijardi dolara 2024., a projekcije govore o rastu na 32,3 milijarde dolara do 2034. — složena godišnja stopa rasta od 15,4 posto, znatno brža od rasta klasičnog tržišta najma ili kupnje. Europa vodi ovaj rast, s Ujedinjenim Kraljevstvom, Njemačkom, Španjolskom i Nizozemskom kao najvećim tržištima, dok stopa popunjenosti coliving prostora iznosi impresivnih 93 do 94 posto — brojka koju rijetko koji klasični najam dosegne, uz prinose za investitore od 4 do 7 posto, usporedive s tradicionalnim stanovima za najam.
Tko se zapravo useljava u coliving
Radni profesionalci čine najveći udio korisnika colivinga, 55,2 posto, potaknuti pristupačnošću i prilikama za umrežavanje, a ostatak korisničke baze čine studenti, poduzetnici i sve veći broj remote radnika koji ne žele potpisivati dugoročne ugovore u gradu u kojem možda ostanu samo nekoliko mjeseci. Ovo nije demografija koja traži "dom zauvijek" — traži fleksibilan, potpuno opremljen prostor u koji se useljava i iz kojeg se iseljava bez muke oko namještaja, računa za struju ili traženja cimera na oglasniku.
Zagreb tek uči hodati u ovom modelu
U Hrvatskoj, coliving je za sada malen i uglavnom neformalan u odnosu na zreliji zapadnoeuropski model — operateri poput Stanolovki organizirali su coliving na Kvatriću u jednom prostranom trosobnom stanu, dok inicijative poput Zagreb Cohousinga tek grade zajednicu oko koncepta. Model koji se pritom nudi uključuje sobe-studije različitih veličina i opremljenosti (osnovna, superior, premium razina), s primjerom manjeg studija od 20 kvadrata koji sadrži spavaći i dnevni prostor, mini kuhinju i tuš kabinu, dok manje sobe dijele veće zajedničke kupaonice. Paket je zamišljen kao "sve uključeno" — najamnina, režije, wifi, čišćenje sobe, povremena izmjena posteljine i pomoć oko popravaka — uz fleksibilne ugovore na četiri, šest, devet ili dvanaest mjeseci, pri čemu svaki stanar potpisuje zaseban ugovor.
Institucionalni investitori njuše novu priliku
Ono što coliving čini zanimljivim izvan same stambene priče jest rastuće zanimanje institucionalnih investitora — anketa Savills OpRE Investor Sentiment za 2026. pokazuje da 56 velikih institucionalnih investitora koji zajedno upravljaju s 540 milijardi eura imovine sve više okreće pažnju prema nišnim segmentima poput colivinga diljem kontinenta. Za Hrvatsku, čije je tržište nekretnina dugo bilo dominirano turističkim najmom i klasičnom kupnjom, dolazak ovakvog institucionalnog kapitala mogao bi značiti da coliving prijeđe iz faze pojedinačnih entuzijasta poput Stanolovki u ozbiljniju, skalabilniju ponudu.
Zašto ovo (za sada) nije rješenje za sve
Važno je biti realan oko dosega ovog modela: coliving rješava problem specifične, uže demografske skupine — mladih, mobilnih, često samaca ili parova bez djece kojima fleksibilnost vrijedi više od prostora ili trajnosti. Ne rješava problem obitelji koja treba tri sobe i stabilnost za djecu u školi, niti nudi put do vlasništva i imovine koju bi netko jednog dana mogao ostaviti djeci. Coliving je dopuna postojećem tržištu najma i kupnje, ne njegova zamjena — treća opcija za ljude čiji životni trenutak jednostavno ne odgovara ni jednoj od prve dvije.
Najzanimljivije u ovoj priči nije da je coliving stigao u Hrvatsku — stigao je, ali sporo i skromno — nego da postoji jasan globalni obrazac prema kojem će, ako se hrvatsko tržište nastavi razvijati po uzoru na zapadnoeuropsko, ova "treća opcija" za pet do deset godina prestati biti kuriozitet i postati sasvim normalan dio odgovora na pitanje "gdje ćeš stanovati", uz klasičan najam i kupnju, ne umjesto njih.
