Skrenete ključ, upali se motor, a prst automatski posegne za dugmetom radija prije nego što ste uopće svjesno odlučili da ga želite upaliti. Nitko vam to nije naredio — to je navika stara koliko i sam automobil s ugrađenim prijamnikom. I dok se čini da je streaming odavno progutao sve što ima veze s glazbom, radio u Hrvatskoj i dalje broji stotine postaja i milijune sati slušanja tjedno. Pitanje je samo gdje.
Brojka koja iznenađuje: 155 postaja s koncesijom
Prema podacima Agencije za elektroničke medije, u Hrvatskoj trenutno emitira 155 radijskih postaja s koncesijom, uz dodatnih devet kanala javnog servisa — tri nacionalna i osam regionalnih programa Hrvatskog radija. Zbroji li se sve registrirane radijske medijske usluge, brojka naraste na 164. Za zemlju s nešto manje od četiri milijuna stanovnika, to je gusta mreža — više postaja nego što prosječan slušatelj ikad svjesno primijeti da postoje.
Većina tih postaja su lokalni i regionalni igrači koji preživljavaju na oglašavanju malih i srednjih poduzeća iz svog kraja, dok šačica nacionalnih formata poput Narodnog radija, Otvorenog radija ili Radija 057 povlači najveći dio slušanosti u velikim gradovima.
Zadar kao mikrokozmos hrvatskog radijskog tržišta
Istraživanje agencije Ipsos za prvi kvartal 2026. donijelo je zanimljiv presjek jednog lokalnog tržišta. U Zadru, gradu s vlastitom radijskom postajom, slušatelji ipak najviše okreću zagrebačke i splitske formate — lokalni Radio 057 tek je treći po dosegu, iza dva nacionalna igrača.
Poruka iz Zadra vrijedi i šire: lokalni radio danas se ne bori samo protiv streaminga, nego i protiv formatiranih nacionalnih postaja koje imaju veće budžete za produkciju i marketing. Preživljavaju uglavnom oni koji ponude nešto što veliki igrači ne mogu — vijesti iz susjedstva, lokalne prometne informacije, glas poznat iz vlastitog kraja.
Radio ostaje medij kojem se najviše vjeruje
Unatoč padu u pojedinim segmentima, istraživanja koja provode AEM i Hrvatska udruga radija i novina (HURiN) pokazuju nešto što bi malo tko pogodio na prvu: radio je i dalje medij kojem građani najviše vjeruju, ispred interneta i društvenih mreža. Problem nije povjerenje — problem je pažnja. Mlađi slušatelji sve češće koriste radio kao pozadinsku buku dok rade nešto drugo, umjesto kao izvor informacija kojem posvećuju punu koncentraciju.
Glazba se sluša 16 sati tjedno — samo ne uvijek na radiju
Istraživanje o glazbenim navikama u Hrvatskoj pokazalo je da prosječan građanin glazbu sluša 16,4 sata tjedno, a 85 posto ispitanika smatra da glazba pozitivno utječe na njihovo mentalno zdravlje. Gotovo svi, 95 posto ispitanika, poznaju barem jedan streaming servis. Kod tinejdžera od 12 do 15 godina slika je još jasnija: 80 posto najčešće sluša besplatni YouTube, a njih 70 posto koristi i plaćene servise.
Zanimljivo, mlađa publika glazbu danas najčešće otkriva preko kratkih formata na TikToku, dok se starija publika i dalje oslanja na radio i televiziju kao izvor preporuka. Radio time zadržava ulogu kustosa ukusa za jednu generaciju, dok je za sljedeću potpuno zamijenjen algoritmom.
DAB+ eksperiment koji nije zaživio
Hrvatska se prije nekoliko godina uključila u prelazak na DAB+, digitalni radijski standard koji bi trebao zamijeniti analogni FM. U praksi, projekt je zapeo: postoji tek nekoliko lokalnih digitalnih postaja, nedostaje državna strategija digitalizacije, a frekvencijski i regulatorni problemi otežavaju širenje. Predsjednik HURiN-a Željko Švenda otvoreno kritizira prekomjernu regulaciju i nedovoljnu financijsku podršku malim, lokalnim nakladnicima kao glavni razlog zašto se DAB+ nije probio do šire publike.
Rezultat je paradoksalan: Hrvatska ima tehnologiju za digitalni radio, ali slušatelji je gotovo ne primjećuju jer stari dobri FM i dalje radi besprijekorno u svakom autu starijem od dvije godine.
Bruxelles brani mjesto radiju na budućoj armaturnoj ploči
Dok se automobili pretvaraju u velike zaslone na kotačima, hrvatska europarlamentarka Sunčana Glavak pisala je predsjednici Europske komisije tražeći da budući Zakon o digitalnim mrežama zajamči obavezno ugrađivanje radijskih prijamnika u sva nova vozila prodana u EU, uz jednostavan pristup licenciranim postajama kroz sučelje vozila. Argument je jednostavan: radio ostaje najpouzdaniji medij u Europi i često jedini kanal koji građanima donosi pravovremene upute kad interneta ili struje nestane.
Ta inicijativa najbolje pokazuje gdje radio danas stoji — nije više dominantan medij za otkrivanje nove glazbe, ali ostaje infrastruktura od javnog interesa koju nitko, pa ni zakonodavci u Bruxellesu, ne želi prepustiti tržištu bez zaštite.
Radio se možda više ne bori za pažnju na način na koji je to radio devedesetih, ali ta borba mu više ni ne treba. Dovoljno mu je da bude tu, na jedan dodir dugmeta, onog trenutka kad zatreba — u autu, na plaži, u kuhinji dok se sprema ručak. Streaming je algoritam koji bira umjesto vas. Radio je i dalje netko tko izabere umjesto vas, i to je, čini se, dio čari koji se ne da lako zamijeniti.
Izvori i dodatno čitanje
- 023.hr — Zadrani najradije slušaju zagrebačke formate i splitsku Dalmaciju
- Journal.hr — Istraživanje o navikama slušanja glazbe u Hrvatskoj
- Startnews.hr — Radio u Hrvatskoj i dalje uživa povjerenje, ali DAB+ nije zaživio
- Autonet.hr — Hrvatska eurozastupnica traži očuvanje klasičnog radija u novim automobilima
- Bug.hr — Gašenje Radio Nacionala skrenulo je pozornost na neuspješan razvoj DAB+ platforme
