Prije desetak godina second hand kupnja u Hrvatskoj nosila je pomalo negativnu konotaciju — nešto što se radi kad nema izbora, ne kad postoji. Danas ista aktivnost sve češće izgleda kao svjestan, čak i poželjan izbor, a brojke koje stoje iza tog obrata teško je zanemariti.
Tržište koje raste 25 puta brže od klasične prodaje
Tržište preprodaje odjeće raste 25 puta brže od klasične maloprodaje, potaknuto željom kupaca za kvalitetom po nižoj cijeni, ali i svijesti o smanjenju negativnog utjecaja na okoliš. U trenutku kad cijene nove odjeće neprestano rastu, a kupovna moć ne prati taj rast jednakim tempom, vintage i second hand tržište privlači sve širi krug kupaca.
Vinted kao globalni pokretač trenda
Vinted je ove godine ostvario rast profita od 61% u odnosu na prethodnu godinu, a procijenjena vrijednost tvrtke dosegnula je 5 milijardi eura. Prema dostupnim podacima, čak 40% pripadnika generacije Z i 28% milenijalaca redovito kupuje na Vintedu — brojke koje second hand kupnju svrstavaju u mainstream naviku, ne rubnu iznimku.
Vinted na hrvatskom tržištu
Vinted je relativno nedavno stigao u Hrvatsku, nudeći jednostavan način prodaje i kupnje rabljene odjeće i dodataka izravno između korisnika, bez posrednika u obliku fizičke second hand trgovine. Ta izravna razmjena između pojedinaca razlikuje Vinted od tradicionalnog second hand modela koji je dosad dominirao hrvatskim tržištem.
Textile House i nezavisne trgovine
Uz Vinted, u hrvatskim gradovima poput Rijeke i drugih većih centara i dalje dominira Textile House kao poznat lanac second hand trgovina, ali sve se češće otvaraju i manje, nezavisne second hand i vintage trgovine — rast broja takvih trgovina izravno prati rast potražnje za rabljenom i vintage modom.
Inflacija kao neizravan pokretač
Inflacija je značajno povećala mjesečne troškove domaćinstava, čineći trošenje velikih iznosa na novu odjeću i obuću sve teže opravdivim izborom. Za dio kupaca, second hand nije više pitanje osobnog stila ili ekološke svijesti, nego jednostavno racionalnija financijska odluka u trenutku kad budžet za odjeću mora dijeliti prostor s rastućim troškovima života.
Održivost kao dodatni, ne jedini motiv
Promocija održivosti i second handa kao poželjne, moderne prakse posljednjih je nekoliko godina dodatno pojačala rast resale tržišta — ali kombinacija ekološkog argumenta s ekonomskim pritiskom inflacije čini se kao jača kombinacija motiva nego bilo koji od ta dva faktora sam za sebe.
Kamo trend vodi dalje
Kombinacija globalnog rasta platformi poput Vinteda i lokalnog rasta nezavisnih second hand trgovina sugerira da je riječ o trajnijoj promjeni navika, ne prolaznom trendu vezanom uz trenutnu ekonomsku situaciju. Za hrvatske potrošače to znači sve širu i raznovrsniju ponudu — od velikih platformi do malih susjedskih trgovina — za nešto što je donedavno djelovalo kao rubna, ne mainstream opcija.
Second hand odjeća u Hrvatskoj prelazi put od nužde do izbora, a taj prijelaz prate i globalne platforme i lokalni nezavisni igrači. Pitanje više nije hoće li rabljena moda ostati marginalna pojava, nego koliko će brzo postati podrazumijevani dio svakodnevne kupovne navike.
