Konobar u zagrebačkom kafiću u petak navečer izda dvjestoti račun te smjene, telefon s aplikacijom za fiskalizaciju na trenutak zapinje jer je signal slab, a inspektor Porezne uprave stoji za drugim stolom i čeka svoj espresso. Scena koja je do prošle godine izgledala kao rijetka nervoza sada je svakodnevica: od 1. siječnja 2026. fiskalizacija u Hrvatskoj ušla je u novo poglavlje, a ugostitelji su među prvima koji osjećaju pritisak.

Što se točno promijenilo od 2026.

Zakon o fiskalizaciji koji je stupio na snagu ukinuo je staru razliku između gotovinskih i bezgotovinskih računa u krajnjoj potrošnji. Svi koji posluju s građanima, dakle svaki kafić, restoran, pizzeria ili slastičarnica, obvezni su fiskalizirati izdani račun neovisno o tome plaća li gost karticom, gotovinom ili doznakom na transakcijski račun. Za ugostiteljsku djelatnost preporučena je oznaka KPD 56.30.00 za usluge pripreme i usluživanja pića, a ista logika vrijedi i za restorane pod oznakama pripreme hrane.

Usporedno s tim uvodi se i obveza izdavanja i primanja eRačuna, no tu je dinamika slojevita: od 1. siječnja 2026. eRačune moraju izdavati i primati svi obveznici PDV-a, dok paušalni obrti tu obvezu dobivaju tek od 1. siječnja 2027. Za većinu manjih ugostiteljskih obrta to znači prijelazno razdoblje u kojem se navikavaju na novi naplatni uređaj i programsko rješenje, ali bez punog opsega eRačuna prema drugim poslovnim subjektima.

Vremenska crta uvođenja Fiskalizacije 2.0 2026. B2C računi: gotovina i kartica fiskaliziraju se isto 2026. Obveznici PDV-a: izdavanje i primanje eRačuna 2027. Paušalni obrti: i oni izdaju eRačune

Koliko visoke su kazne u 2026.

Brojke koje kruže po strukovnim portalima nisu marketinški trik nego stvarni raspon iz Zakona o fiskalizaciji: novčane kazne za prekršaje kreću se od 660 do čak 66.360 eura, ovisno o težini prekršaja i statusu prekršitelja. Za fizičku osobu obrtnika ili nositelja druge samostalne djelatnosti kazna iznosi od 3.980 do 39.810 eura, dok odgovorna osoba u pravnoj osobi može biti kažnjena s 660 do 6.630 eura.

Poseban, još stroži režim vrijedi za neizdavanje eRačuna kada za to postoji obveza. Prema članku 71. Zakona, riječ je o najtežem prekršaju: pravne osobe mogu platiti od 2.000 do 20.000 eura, a fizičke osobe od 500 do 5.000 eura. Kod ponovljenih ili osobito teških slučajeva Porezna uprava ima ovlast privremeno zabraniti obavljanje djelatnosti pečaćenjem prostora, i to do osam dana od dana izdavanja rješenja - za ugostitelja u sezoni to je gotovo jednako gubitku cijelog tjedna prometa.

Zašto baš ugostiteljstvo upada u fokus nadzora

Ugostiteljstvo je oduvijek bilo pod povećalom jer velik dio prometa prolazi kroz ruke konobara i šankera u trenutku, bez papirnog traga koji ostaje u knjigovodstvu tjednima kasnije. Nadzori se u 2026. provode pojačano, uz posebne akcije tijekom blagdana poput uskrsnih praznika, a potom se nastavljaju kontinuirano na cijelom teritoriju Hrvatske. Ovlašteni službenici Ministarstva financija, Porezne i Carinske uprave imaju jasan cilj: provjeriti izdaje li se račun za svaku transakciju, u realnom vremenu, bez odgode.

Podaci iz ranijih akcija pokazuju razmjere problema - u jednoj od kontrola preko 63 posto obveznika kod kojih su inspektori bili u posjetu zatečeno je u nepravilnostima, najčešće upravo neizdavanjem računa ili neevidentiranjem cjelokupnog prometa. Tržnice, kafići i teretane redovito se spominju kao mjesta gdje se račun "zaboravi" izdati.

Pet grešaka koje najčešće koštaju vlasnike kafića

Prva i iznenađujuće česta greška je propust da se javi knjigovodstvenom servisu prije izdavanja prvog računa. Vlasnik nabavi FINA certifikat, ugovori softversko rješenje s dobavljačem blagajne, ali zaboravi da ga servis mora prijaviti u sustavu e-porezna prije nego što izađe prvi račun. Porezna uprava automatski detektira nepravilnu fiskalizaciju i obavijest o utvrđenim greškama stiže u korisnički pretinac razmjerno brzo.

Druga greška tiče se blagajničkog maksimuma - iznosa gotovine koji smije stajati u blagajni na početku smjene. Pravilo je jednostavno, ali se često krši u žurbi između smjena, pa u blagajni na kraju dana ostane više ili manje novca nego što evidencija pokazuje.

Treća, gotovo simbolična greška: izdavanje računa izvan radnog vremena. Konobar koji lokal zatvara u 22 sata, a račun probije u 22:05, formalno čini prekršaj - sustav e-porezna to bilježi i Porezna uprava to primjećuje u relativno kratkom roku.

Četvrta i najteža greška ostaje potpuno neizdavanje računa, bilo namjerno bilo zbog žurbe u gužvi. Peta, tehnička ali sve češća greška, proizlazi iz loše internetske veze - u dijelovima Hrvatske internet je spor ili nestabilan, a kada se to doda na obvezu trenutačne ovjere svakog računa kod Porezne uprave, dolazi do zastoja koji vlasnici često pogrešno tumače kao "sustav mi ne radi, pa ne moram izdati račun".

Kako se ugostitelji stvarno pripremaju

Knjigovodstveni servisi i dobavljači kasa u 2026. izvještavaju o navali upita s kraja 2025., kada je krajnji rok za tehničku pripremu isticao. Ono što razlikuje one koji su prošli bez kazne od onih koji nisu, obično je jedna stvar - testiranje sustava u stvarnim uvjetima rada prije prvog dana obveze, uključujući provjeru internetske veze na lokaciji, rezervni mobilni internet kao backup i jasnu uputu osoblju što raditi kada sustav zakaže.

Educiranje osoblja pokazalo se jednako važnim kao i tehnička oprema. Konobar koji ne razumije zašto mora čekati potvrdu fiskalizacije prije nego gost ode, improvizirat će - a improvizacija je upravo ono što inspekcija najlakše otkriva.

Što slijedi za manje obrte

Za paušalne obrte u ugostiteljstvu - male kioske, food truckove, sezonske barove - 2026. donosi obvezu prilagođenog naplatnog uređaja sa softverskim rješenjem za izdavanje i fiskalizaciju računa u krajnjoj potrošnji, dok puna obveza izdavanja eRačuna prema drugim poduzetnicima stiže tek 2027. To ostavlja godinu dana daha, ali i lažni osjećaj sigurnosti - obveza fiskalizacije prema gostima vrijedi već sada, bez iznimke za veličinu obrta.

Razlika između velikog restorana s deset zaposlenika i sezonskog kioska na plaži pred zakonom je sve manja. Inspekcija ne pravi puno razlike kada broji utvrđene nepravilnosti, a kazna od nekoliko tisuća eura za manji obrt s tankim maržama može značiti razliku između profitabilne i gubitaške sezone.

Fiskalizacija 2.0 nije samo administrativna kozmetika - to je promjena logike po kojoj Porezna uprava vidi promet u realnom vremenu, umjesto da ga rekonstruira mjesecima kasnije iz papira. Za ugostitelje koji su navikli na određenu fleksibilnost s gotovinom, to je najveća promjena poslovanja u posljednjih nekoliko godina, a cijena neznanja mjeri se u tisućama eura.

Izvori i dodatno čitanje