Fiverr ti je upravo isplatio honorar za treći projekt ovaj mjesec, novac je sjeo na transakcijski račun, a ti se pitaš treba li tu uopće ispostaviti račun kad nema ni gotovine ni kartice u igri. Do sada je odgovor često glasio "ne baš". Od 1. siječnja 2026. odgovor je drugačiji, a razlika između "baš i ne" i "obavezno" može značiti nekoliko tisuća eura kazne.
Fiskalizacija 2.0 mijenja pravila igre za sve koji rade samostalno — paušalne obrtnike, primatelje honorara po ugovoru o djelu ili autorskom ugovoru, kao i one koji zarađuju s YouTubea, Upworka, Fivverra ili affiliate linkova. Problem je što se sve te kategorije često miješaju u istoj rečenici, iako svaka ima svoj skup obveza, rokova i iznimaka. Ovaj tekst razdvaja što je od 2026. zaista zakonska obveza, što tek dolazi 2027., a što je i dalje najava bez konačnog datuma.
Što se točno mijenja s Fiskalizacijom 2.0
Zakon o fiskalizaciji proširuje krug transakcija koje moraju proći kroz sustav Porezne uprave. Do sada je fiskalizacija u praksi najviše pogađala gotovinski i kartični promet u fizičkim poslovnicama. Novi krug pravila to širi na račune izdane građanima neovisno o načinu plaćanja — dakle i kad kupac plati virmanom na transakcijski račun, a ne samo kad plati u gotovini ili karticom na licu mjesta.
Za nekoga tko posao obavlja isključivo online i naplaćuje isključivo bankovnim transferom, to je suštinska promjena. Do sada se takav transfer smatrao poslom "izvan dohvata" naplatnih uređaja. Od 2026. to više ne vrijedi kad je kupac fizička osoba — građanin, a ne firma.
Paušalni obrt: koji računi moraju biti fiskalizirani od 2026.
Paušalni obrtnici koji izdaju račune građanima (B2C) moraju te račune fiskalizirati od 1. siječnja 2026., bez obzira je li plaćanje stiglo u gotovini, karticom ili uplatom na transakcijski račun. To znači da paušalni frizer, instruktor, fotograf ili konzultant koji radi s privatnim klijentima mora imati tehnički sustav koji svaki takav račun u trenutku izdavanja prijavi Poreznoj upravi i dobije JIR — jedinstveni identifikator računa.
Kad je kupac druga tvrtka ili obrt (B2B), a ne građanin, situacija je nešto drugačija — tu se od 2026. uvodi obveza zaprimanja elektroničkih računa, dok obveza njihovog izdavanja za paušaliste i samostalne djelatnosti stiže tek 2027. Ukratko: paušalac koji radi isključivo s firmama ima drugačiji raspored obveza od onoga koji fakturira privatnim osobama.
Honorari, ugovor o djelu i autorski honorar — druga priča
Ovdje nastaje najviše zabune. Fiskalizacija u užem smislu — s naplatnim uređajem i JIR-om — odnosi se na poslovne subjekte koji izdaju račune, dakle obrtnike i tvrtke. Netko tko povremeno radi po ugovoru o djelu ili autorskom ugovoru i prima takozvani drugi dohodak ne otvara fiskalnu blagajnu niti traži JIR — tu obveza izvještavanja ide preko isplatitelja, koji za svaku isplatu podnosi JOPPD obrazac Poreznoj upravi, najkasnije na dan isplate ili sljedeći radni dan.
Razlika u obračunu je bitna i za honorar sam po sebi: kod autorskog honorara priznaje se 30 posto paušalnog izdatka, pa se doprinosi za mirovinsko (7,5% i 2,5%) i zdravstveno (7,5%, plaća isplatitelj) obračunavaju na smanjenu osnovicu, dok se kod ugovora o djelu doprinosi računaju na puni bruto iznos. Dakle — isti posao, drugačiji ugovor, drugačiji neto iznos na kraju.
Za nekog tko usporedo prima i honorare i vodi paušalni obrt, praktična posljedica je da mora pratiti dvije odvojene administrativne staze: fiskalizaciju za račune koje sam izdaje kao obrtnik i JOPPD prijave koje za njega podnosi netko drugi kad prima honorar.
Upwork, Fiverr, YouTube i affiliate — kad novac dolazi izvana
Prihod s međunarodnih platformi oporezuje se u punom iznosu koji freelancer stvarno primi na račun, dakle nakon što platforma odbije svoju proviziju — ne postoji dodatno umanjenje po osnovi "platforma je već nešto zadržala". Ključna administrativna obveza koja se u praksi često zaboravlja jest prijava stranih računa: tko prima uplate na inozemni platni račun ili preko platnog posrednika registriranog izvan Hrvatske, mora o tim računima obavijestiti Poreznu upravu.
Porezna uprava u zadnje vrijeme pojačano prati baš tokove novca s digitalnih platformi prema fizičkim osobama, uključujući naplatu preko oglasnih sustava i freelance tržišta. Za prihode od kriptovaluta i slične digitalne imovine najavljeno je uvođenje šireg izvještavanja financijskih institucija i platformi prema Poreznoj upravi od 2027. godine, uz prikupljanje podataka tijekom 2026. — ovo je za sada najava regulatornog okvira, a ne već primijenjeno pravilo za sve vrste platformskog prihoda, pa treba pratiti službene objave prije nego što se uzme kao gotova činjenica.
Za YouTube i affiliate prihode vrijedi isto porezno načelo kao i za Upwork ili Fiverr — prihod se prijavljuje u punom iznosu, bez obzira dolazi li isplata od AdSense sustava, affiliate mreže ili izravno od oglašivača. Razlika je samo u tome kroz koji se pravni oblik prihod prijavljuje: kao paušalni obrt, kao drugi dohodak ili, kod većih i redovitijih iznosa, kao obrt na temelju stvarnih prihoda i rashoda.
Tehnički preduvjeti koje treba posložiti prije 2026.
Da bi paušalist mogao zakonito izdavati fiskalizirane račune građanima, treba tri stvari: naplatni uređaj ili softversko rješenje koje podržava fiskalizaciju, digitalni certifikat koji izdaje FINA te stabilnu internetsku vezu za komunikaciju s Poreznom upravom u trenutku izdavanja računa. Bez ijedne od te tri komponente sustav ne može dobiti JIR, a bez JIR-a račun formalno nije fiskaliziran.
U praksi to znači da netko tko je do sada koristio običnu Word predložak za fakturu prema privatnim klijentima mora prijeći na knjigovodstveni softver ili aplikaciju koja ima integriranu fiskalizaciju — ručno pisanje računa više neće biti dovoljno kad je kupac fizička osoba.
Rokovi koje vrijedi zapamtiti
Od 1. siječnja 2026. na snazi su obveza fiskalizacije računa građanima neovisno o načinu plaćanja i obveza zaprimanja elektroničkih računa za sve poslovne subjekte, uključujući paušaliste. Obveza izdavanja e-računa za paušalne obrte i samostalne djelatnosti prema drugim poreznim obveznicima najavljena je za 2027. godinu. Prag od 60.000 eura godišnjih primitaka, iznad kojeg paušalni obrt prelazi u sustav PDV-a i gubi pravo na paušalno oporezivanje, za sada ostaje nepromijenjen.
Ono što treba dodatno pratiti jesu tehnički detalji poput obveznog navođenja koda proizvoda ili usluge (KPD) na pojedinim stavkama e-računa u B2B prometu — to je od 2026. dio propisa za poslovne subjekte koji izdaju e-račune, a dolazi u fazama kako se sustav uvodi.
Koliko može koštati ako se zakasni ili zaboravi
Kazne po Zakonu o fiskalizaciji nisu simboličke. Fizička osoba obrtnik ili osoba koja obavlja drugu samostalnu djelatnost može biti kažnjena novčanom kaznom od 1.320 do 39.810 eura za osnovni prekršaj, a kod ponovljenog prekršaja fizička osoba obrtnik riskira kaznu od 1.000 do 20.000 eura. Za pravne osobe gornja granica kazni ide do 66.360 eura, ovisno o vrsti i težini prekršaja. Ni kupac nije potpuno izuzet — građanin koji ne zadrži račun nakon izlaska iz poslovnog prostora ili ga ne pokaže na zahtjev nadzornog tijela može dobiti kaznu od 30 do 260 eura, iako se u praksi ta odredba rijetko primjenjuje na freelance usluge plaćene virmanom.
Za nekoga tko fakturira nekoliko stotina eura mjesečno privatnim klijentima, i jedna kazna od 1.320 eura predstavlja višemjesečni prihod izgubljen zbog administrativnog previda koji se mogao izbjeći jednim uređenim knjigovodstvenim alatom.
Praktičan primjer: freelancer s tri izvora prihoda
Zamislimo paušalnu obrtnicu koja vodi dizajnerski posao: dio klijenata su hrvatske firme koje plaćaju na račun (B2B), dio su privatne osobe koje naručuju vizualne identitete za male obrte (B2C), a povremeno prima i honorar po autorskom ugovoru za predavanje na radionici. Od 2026. mora fiskalizirati svaki račun izdan privatnim osobama, bez obzira plaćaju li karticom ili transferom. Račune prema hrvatskim firmama i dalje izdaje bez fiskalizacije, ali mora biti spremna zaprimati elektroničke račune od dobavljača. Honorar za predavanje ne fiskalizira sama — organizator radionice za taj honorar podnosi JOPPD, uz 30 posto paušalnog izdatka i doprinose na smanjenu osnovicu. Tri različita toka novca, tri različita skupa pravila, a sve pod istim OIB-om.
Poruka koja iz svega ovoga ostaje jest da fiskalizacija više nije pitanje ima li netko fizičku blagajnu na štandu ili u uredu. Za svakog tko fakturira privatnim osobama u Hrvatskoj, bankovni transfer od 2026. postaje jednako "vidljiv" Poreznoj upravi kao i gotovina — a razlika između uredno posloženog sustava i improviziranog Worda može doći na naplatu u obliku kazne koja bi se lako mogla izbjeći pravovremenom pripremom.
Izvori i dodatno čitanje
- Porezna uprava — Fiskalizacija
- Act Konto — Fiskalizacija 2.0 i paušalni obrt: što donose nova pravila od 2026. godine
- Parra — Što novi Zakon o fiskalizaciji nosi paušalnim obrtima i samostalnim djelatnostima
- FiskAI — Kazne za greške u fiskalizaciji 2026.
- Netokracija — Porezna zahtijeva da i fizičke osobe prijave svaki zakup Facebook oglasa ili Upwork angažman
- RRiF — Oporezivanje honorara od autorskih i umjetničkih djela
