Dok se u SAD-u vodi rasprava je li AI infrastruktura balon nalik dot-com eri, Europa tiho potpisuje ugovore vrijedne stotine milijardi eura, bez puno buke oko toga hoće li se isplatiti. Razlika u tonu je upadljiva — američka priča je "je li ovo mjehur", europska je "kako uopće stići na vrijeme".
Brojevi koji pokazuju razmjer utrke
Europsko tržište AI podatkovnih centara vrijedilo je 17,45 milijardi dolara u 2025., a procjenjuje se da će doseći 21,75 milijardi dolara već u 2026. Udruženje europskih podatkovnih centara (EUDCA) projicira ukupan investicijski cjevovod od oko 114 milijardi dolara do kraja desetljeća, dok Europska komisija najavljuje ulaganje od 200 milijardi eura u AI i digitalnu infrastrukturu kroz šire inicijative.
Tko točno piše čekove
SoftBank je najavio ulaganje od 75 milijardi eura u Francusku. Brookfield i Data4 planiraju uložiti više od 20,7 milijardi dolara diljem Francuske i sjeverne Europe, uključujući veliko širenje kampusa u švedskom Strängnäsu za veliku AI trening infrastrukturu. Microsoft je sklopio partnerstvo s Nscaleom vrijedno 6,2 milijarde dolara za izgradnju AI infrastrukture u Norveškoj, uz plan proširenja od 3,2 milijarde dolara u Švedskoj i 3 milijarde dolara ulaganja u Danskoj do 2027. Ovo nisu najave namjere — ovo su potpisani ugovori s konkretnim lokacijama.
Zašto baš sjeverna Europa
Obrazac lokacija nije slučajan: Norveška, Švedska i Danska nude hladnu klimu (jeftinije hlađenje poslužitelja), obilje obnovljive energije i političku stabilnost. Podatkovni centri se pomiču izvan tradicionalnih europskih čvorišta poput Frankfurta, Londona i Amsterdama — dijelom zato što tamo više fizički nema dovoljno kapaciteta električne mreže za nove megawatne terete koje AI treniranje zahtijeva.
EU-ov vlastiti plan zapinje
Dok privatni kapital juri naprijed, plan Europske unije od 20 milijardi eura za pet golemih AI podatkovnih centara suočava se s kašnjenjima i problemima financiranja. InvestAI inicijativa trebala je mobilizirati taj iznos kako bi potaknula privatna ulaganja u takozvane "gigafabrike", ali birokracija i pitanja tko točno plaća razliku između javnog i privatnog kapitala usporavaju realizaciju baš u trenutku kad privatni igrači poput SoftBanka i Microsofta ne čekaju nikoga.
Struja, ne kapital, postaje pravo usko grlo
Ovdje priča postaje neugodna za Europu: visoke cijene energije mogle bi otkočiti europsku AI utrku sa SAD-om i Kinom. Novac za izgradnju podatkovnih centara postoji u izobilju — ono što nedostaje je dovoljno jeftina i dovoljno dostupna struja da se ti centri uopće mogu pokrenuti punim kapacitetom. Za razliku od SAD-a, gdje se rasprava vodi oko toga hoće li se ulaganje isplatiti, u Europi se rasprava sve više vodi oko toga hoće li uopće biti dovoljno energije da se planovi ostvare.
Što ovo znači za nekoga tko ne radi u tehnologiji
Ova ulaganja nisu apstraktna vijest iz poslovnog tiska. Nova energetska potrošnja ovog razmjera izravno se natječe s domaćinstvima i drugom industrijom za istu mrežu, u istom trenutku kad Europa pokušava dovršiti tranziciju na obnovljive izvore. Kad sljedeći put pročitate da je cijena struje porasla, dio odgovora sve češće leži u zgradi punoj poslužitelja koja se gradi nekoliko stotina kilometara dalje.
Izvori i dodatno čitanje
- Investments in AI data centers to total 27.5 billion in 2026 — Techzine Global
- European Union AI Data Center Initiative Stalls Over Funding, Timeline Issues — Bloomberg
- High energy prices could derail Europe's AI race with U.S. and China — CNBC
- Big Tech's AI ambitions pose a major power test for Europe — CNBC
- Why data centers are moving beyond Europe's biggest hubs — CNBC
