Zaposlenik primijeti da se u firmi krivotvore izvještaji ili zaobilaze propisi o sigurnosti, i suoči se s pitanjem koje nema ugodan odgovor: prijaviti i riskirati posao, ili šutjeti i nastaviti raditi kao da ništa nije vidio. Zakon o zaštiti prijavitelja nepravilnosti postoji upravo zato da ta dvojba prestane biti toliko jednostrana.

Tko je "prijavitelj nepravilnosti"

Prijavitelj nepravilnosti, kolokvijalno zviždač, osoba je koja u dobroj vjeri prijavljuje saznanja o kršenju zakona, korupciji ili drugim nepravilnostima s kojima se susrela u radnom okruženju — bez obzira radi li se o javnom ili privatnom sektoru. Zaštita se ne odnosi samo na formalno zaposlene, nego širem krugu osoba povezanih s poslodavcem.

Tri kanala za prijavu

Zakon zadržava strukturu s tri moguća kanala prijavljivanja: unutarnje prijavljivanje, kroz povjerljivu osobu unutar same organizacije; vanjsko prijavljivanje, putem pučkog pravobranitelja; i, u krajnjoj instanci, javno razotkrivanje nepravilnosti kad drugi kanali ne daju rezultat ili predstavljaju rizik za prijavitelja.

Tri kanala prijave: unutarnje, vanjsko (pravobranitelj), javno razotkrivanje Unutarnje povjerljiva osoba Vanjsko pučki pravobranitelj Javno razotkrivanje

Zabrana odmazde — što sve obuhvaća

Zakon izričito zabranjuje sve oblike odmazde prema prijavitelju i zahtijeva da se sankcioniraju kad se dogode. To uključuje zabranu sprječavanja same prijave, kao i zabranu stavljanja prijavitelja u nepovoljniji položaj — otkaz, degradiranje, uskraćivanje napredovanja ili bilo koji drugi oblik kažnjavanja zbog prijave.

Novo u 2026.: prijava izravno policiji ili DORH-u

Značajna izmjena zakona proširuje pravo na zaštitu i na osobe koje nepravilnosti prijave izravno policiji ili državnom odvjetništvu, ne samo kroz interne ili pravobraniteljske kanale. Time se zatvara ranija pravna praznina u kojoj je izravna prijava tijelima kaznenog progona ostavljala prijavitelja bez iste razine zaštite kao formalni kanali.

Besplatna pravna pomoć i brži sudski rokovi

Novi zakon prijaviteljima jamči pravo na primarnu, besplatnu pravnu pomoć već u ranoj fazi postupka, uz uvedene strože i brže sudske rokove za rješavanje sporova vezanih uz odmazdu. Cilj je smanjiti razdoblje neizvjesnosti u kojem prijavitelj ostaje izložen bez konačne pravne zaštite.

Strože kazne za poslodavce

Uz proširenu zaštitu, znatno su povećane i prekršajne kazne za poslodavce koji se ogluše o zabranu odmazde — promjena osmišljena da ojača prevenciju, ne samo da omogući naknadnu sanaciju štete nakon što je prijavitelj već izgubio posao ili trpio druge posljedice.

Kako podnijeti prijavu

Prijava obično kreće interno, kod povjerljive osobe koju je poslodavac dužan odrediti, no zakon ne prisiljava prijavitelja da nužno krene tim putem prvi — ako postoji opravdana bojazan od odmazde ili prikrivanja, izravno obraćanje pučkom pravobranitelju ili nadležnim tijelima ostaje jednako valjana opcija.

Zaštita zviždača djeluje kao test koliko sustav stvarno štiti one koji dignu glas iznutra — dosadašnja iskustva pokazuju da prijava nepravilnosti prečesto znači gubitak posla prije nego stigne ikakva pravna zaštita. Pooštrene kazne i prošireni krug zaštićenih kanala u 2026. barem pomiču tu ravnotežu, čak i ako je stvarna primjena, kao i uvijek, pitanje prakse, ne samo teksta zakona.

Izvori i dodatno čitanje