Velika tvrtka s više od dvjesto zaposlenih, a na cijelom katu ureda niti jedna osoba s invaliditetom. Nije nužno riječ o namjernoj diskriminaciji — često je jednostavnije platiti mjesečnu naknadu nego prilagoditi radno mjesto. Zakon je to prepoznao i uveo sustav koji tu računicu polako mijenja.
Kvota: 3% za tvrtke s 20 i više zaposlenih
Poslodavci koji zapošljavaju najmanje 20 radnika dužni su na primjerenom radnom mjestu, u primjerenim uvjetima, zaposliti osobe s invaliditetom u udjelu od 3% ukupnog broja zaposlenih. Manje tvrtke, ispod tog praga, kvotnoj obvezi ne podliježu.
Novčana naknada za neispunjenu kvotu
Od 1. siječnja 2026. naknada zbog nedovoljno zaposlenih osoba s invaliditetom iznosi 210 eura mjesečno za svako radno mjesto koje je poslodavac prema kvoti trebao popuniti, a nije. Naknada se obračunava po stopi od 20% minimalne plaće za svaku takvu poziciju.
Kako se naknada računa
Formula je jednostavna: 20% trenutne minimalne plaće po svakom nezaposlenom mjestu unutar kvote, plaćeno mjesečno sve dok kvota ostaje nepopunjena. Za tvrtku koja treba zaposliti, primjerice, pet osoba s invaliditetom prema kvoti, a nije zaposlila nijednu, naknada se množi s brojem nedostajućih mjesta.
Poticaji kao alternativa kazni
Umjesto plaćanja naknade, poslodavci mogu iskoristiti niz poticaja koje osigurava Zavod za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom (ZOSI) — sufinanciranje troškova rada, obrazovanja i prilagodbe radnog mjesta specifičnim potrebama zaposlenika. Za mnoge poslodavce ti poticaji čine zapošljavanje jeftinijim od plaćanja mjesečne naknade.
Tko provodi nadzor
ZOSI vodi evidenciju kvota i naknada te prati ispunjava li pojedini poslodavac zakonsku obvezu. Poslodavci su dužni redovito izvještavati o broju zaposlenih i strukturi radnih mjesta kako bi se kvota mogla provjeriti.
Stanje na tržištu rada ostaje izazov
Iako se pravni okvir — kvota, naknada i poticaji — u 2026. nije značajno mijenjao u odnosu na prethodne godine, sama kvota od 3% i dalje se u praksi ne ispunjava kod svih obveznika, što znači da naknade i dalje predstavljaju redovit prihod sustava, a ne rijetku iznimku.
Sustav kvota funkcionira kao ekonomski poticaj, ne kao apsolutna zabrana — tvrtka uvijek može birati platiti naknadu umjesto zapošljavanja. Pitanje koje si vrijedi postaviti kao poslodavac nije samo "koliko me košta kvota", nego i "koliko me košta da je ne ispunim, dugoročno, u odnosu na dostupne poticaje".
Izvori i dodatno čitanje
- Obveza zapošljavanja osoba s invaliditetom — kvota — Hrvatska obrtnička komora
- Naknada za 2026. godinu zbog nezapošljavanja invalida — HZRFD
- Poticaji pri zapošljavanju osoba s invaliditetom — gov.hr
- Kvotno zapošljavanje osoba s invaliditetom — HZRFD
- Novčana naknada zbog nezapošljavanja osoba s invaliditetom — ZOSI




