Vozeći se duž jadranske obale, sve je teže ne primijetiti turbine koje se polako okreću na obližnjim brdima. Hrvatska tiho gradi jedan od najvećih portfelja vjetroenergije u regiji — a taj rast tek ubrzava.
Trenutno stanje: 1.136 megavata
U travnju 2025. Hrvatska je u redovnom pogonu imala 28 vjetroelektrana s ukupno instaliranom snagom od 1.136,15 megavata. Ta brojka svrstava zemlju među regionalne predvodnike u iskorištavanju vjetroenergije, unatoč relativno skromnoj veličini domaćeg tržišta.
Imotski kao najveći najavljeni projekt
Tvrtka VSB Obnovljiva Energija Hrvatska ulaže 300 milijuna eura u izgradnju vjetroelektrane Imotski, planiranog kapaciteta 320 megavata — projekt koji bi sam po sebi znatno povećao ukupni nacionalni kapacitet vjetroenergije kad bude dovršen.
Brda Umovi u dvije faze
Vjetroelektrana Brda Umovi kod Splita gradi se u dvije faze — prva faza proizvodit će 127,5 MW, druga dodatnih 28,8 MW, uz povezivanje na mrežu predviđeno do jeseni 2026. Ukupan kapacitet od 156,3 MW smješta je među veće pojedinačne projekte trenutno u izgradnji.
Ljubovo i Vrataruša II u Ličko-senjskoj županiji
Vjetroelektrana Ljubovo proizvodit će 120 MW, s početkom izgradnje planiranim za prvu polovicu 2027. i isporukom energije krajem 2028. Paralelno, vjetropark Vrataruša II, investicija vrijedna 25 milijuna eura, dodaje 21 megavat, uz probni rad predviđen za početak 2027.
Plan rasta kapaciteta
Hrvatska je do kraja 2025. planirala dodati 250 megavata novih kapaciteta u vjetroelektranama, a za 2026. i 2027. očekuje se dodatnih po 50 megavata godišnje — tempo koji, iako sporiji od skoka iz 2025., i dalje predstavlja kontinuiran rast ukupnog portfelja.
Sukob interesa uz obalu
Poseban izazov predstavlja činjenica da se najpotentnija područja za vjetroelektrane — vjetrovita, otvorena obalna i brdska područja — često nalaze u blizini turističkih destinacija ili zaštićenih prirodnih područja. Ta blizina generira konflikt interesa između energetskog razvoja i lokalnih zajednica koje strahuju za izgled krajolika i turistički prihod.
Hrvatska kao regionalni predvodnik ulaganja
Prema analizama, Hrvatska predvodi u regiji po ulaganjima u vjetroelektrane, unatoč izazovima poput dugotrajnih dozvola i otpora lokalnog stanovništva u pojedinim projektima. Ta pozicija regionalnog lidera djelomično proizlazi iz povoljne geografske konfiguracije obale i planinskih lanaca pogodnih za vjetroenergiju.
Rast vjetroenergije u Hrvatskoj događa se brže nego što javna rasprava o tome stiže pratiti — svaka nova turbina na obzoru predstavlja i korak prema energetskoj neovisnosti i potencijalni izvor lokalnog otpora. Kako se ta ravnoteža razvija ovisit će manje o tehničkom kapacitetu, a više o tome koliko dobro investitori uspiju uskladiti interese energetike i turizma koji dijele isti prostor.
Izvori i dodatno čitanje
- Vjetroelektrane u Hrvatskoj — Wikipedija
- Sve je više vjetroelektrana na Jadranu — prednjače Šibensko-kninska i Zadarska županija — Zupan.hr
- Ulaganja u vjetroelektrane: Hrvatska predvodi u regiji unatoč izazovima — Bloomberg Adria
- Najavljena izgradnja vjetroelektrane Ljubovo snage 120 MW — Ekovjesnik
