Bacite staklenku u žuti spremnik, papir u plavi, i s mirnom savješću zatvorite vrata kante. Pitanje koje rijetko postavljamo jest što se stvarno događa nakon toga — hoće li ta staklenka doista postati nova staklenka, ili će, unatoč vašem trudu, ipak završiti na odlagalištu?
Koliko otpada Hrvatska uopće proizvede
Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, Hrvati godišnje proizvedu oko 1,88 milijuna tona komunalnog otpada, što u prosjeku iznosi 486 kilograma po stanovniku. Ta brojka uključuje sve što bacimo iz kućanstva — od organskog otpada do ambalaže i krupnog otpada poput namještaja.
Stopa odvajanja raste, ali cilj je i dalje daleko
Nacionalna stopa odvajanja komunalnog otpada dosegla je 49 posto, što je značajan napredak u odnosu na prethodne godine. Problem je što EU cilj iznosi 55 posto, a Hrvatska taj prag još nije prešla — razlika koja djeluje malo na papiru, ali znači stotine tisuća tona otpada koji se i dalje ne odvaja kako bi trebao.
Kamo stvarno ide odvojeni otpad
Prema istraživanju provedenom u Zagrebu, gradska Čistoća predaje biootpad tvrtkama Saubermacher EKP i Eko flor plus, staklo tvrtki Unija nova, metal tvrtki Eko hold, papir i plastiku tvrtki Eko flor plus, karton tvrtki Hamburger recycling, a gume tvrtki Gumiimpex. Električni i elektronički otpad preuzimaju tvrtke s kojima ugovor ima Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Drugim riječima, sustav postoji i funkcionira — pitanje je samo koliko dosljedno građani odvajaju na izvoru.
Zašto i dalje 51 posto završi na odlagalištu
Dio otpada koji građani bace u miješani otpad, umjesto u odgovarajući spremnik za razvrstavanje, automatski gubi priliku za recikliranje — jednom pomiješan s ostalim otpadom, razdvajanje postaje ekonomski i tehnički neisplativo. EU regulativa pritom zahtijeva da se do 2035. udio otpada koji završava na odlagalištima smanji na najviše 10 posto, što za Hrvatsku, uz trenutnih 51 posto, predstavlja velik izazov u preostalom razdoblju.
Najčešće zablude o razvrstavanju
Mnogi građani vjeruju da je dovoljno otpad ubaciti u bilo koji spremnik za razvrstavanje dokle god nije miješani otpad, no onečišćena ambalaža — primjerice, plastična posuda s ostacima hrane — može kontaminirati cijelu seriju materijala namijenjenih recikliranju i tako poništiti trud cijele ulice koja je uredno odvajala otpad.
Kako pratiti napredak
Državni zavod za statistiku objavljuje godišnji izvještaj o odlaganju otpada, kao i detaljniji trogodišnji izvještaj o proizvodnji, oporabi i prikupljanju otpada, koji omogućuju praćenje napreduje li Hrvatska prema europskim ciljevima ili zaostaje sve više.
Razvrstavanje otpada kod kuće je nužan, ali ne i dovoljan korak — sustav koji preuzima taj otpad i dalje se bori s kapacitetima i infrastrukturom potrebnom da svaki kilogram odvojenog materijala stvarno završi u novom proizvodu, a ne na istom odlagalištu koje je razvrstavanje trebalo izbjeći.
