Odvojena kanta za plastiku na balkonu djeluje kao mali doprinos velikom sustavu, ali podaci pokazuju da ono što se odvoji kod kuće ne završava nužno tamo gdje bi trebalo. Hrvatska i dalje odlaže većinu komunalnog otpada, unatoč deceniji promocije odvojenog sakupljanja.
Trenutna slika: više odlaganja nego recikliranja
Prema izvještajima iz 2026., Hrvatska odlaže oko 51% ukupnog otpada, dok reciklira 38%. Ta razlika znači da i danas više od polovice svega što bacimo završi na odlagalištu, ne u sustavu ponovne obrade.
Sporo poboljšanje u odvojenom sakupljanju
Prema Nacionalnom izvješću o komunalnom otpadu za 2024. godinu, stopa odvojenog sakupljanja u Hrvatskoj iznosi 49%, što predstavlja rast od tek jednog postotnog boda u odnosu na prethodnu godinu. Tempo poboljšanja daleko je sporiji od onoga što bi bilo potrebno za dostizanje europskih ciljeva u preostalom razdoblju.
Slovenija kao regionalni primjer
Slovenija je 2022. imala stopu recikliranja komunalnog otpada od 63% — gotovo dvostruko više od hrvatske trenutne razine. Ta razlika između dvije susjedne zemlje s usporedivom veličinom pokazuje da razlog zaostajanja nije isključivo veličina tržišta ili geografija, nego dosljednost sustava upravljanja otpadom.
Europski cilj za 2035.
U cijeloj Europskoj uniji postavljen je cilj da se do 2035. na odlagališta odlaže najviše 10% otpada, a da se 65% reciklira. Za Hrvatsku, koja trenutno odlaže 51% i reciklira 38%, dostizanje tog cilja zahtijeva znatno ubrzanje tempa poboljšanja u preostalom desetljeću.
Plastična ambalaža kao slab dio sustava
Hrvatska odvaja tek 17% plastičnog otpada, dok EU prosjek plastične ambalaže po osobi iznosi 35,3 kilograma godišnje. U 2023. EU je u cjelini reciklirala 42,1% ukupno proizvedenog plastičnog ambalažnog otpada, s Belgijom kao predvodnikom na 59,5%, dok Hrvatska znatno zaostaje za tim europskim prosjekom.
Gdje Hrvatska ipak nadmašuje prosjek
Otpadne gume predstavljaju iznimku u inače nepovoljnoj slici — Hrvatska u recikliranju guma bilježi stopu koja je znatno iznad prosjeka EU-a od 38%, što pokazuje da postoje segmenti sustava gospodarenja otpadom koji funkcioniraju dobro, čak i dok drugi zaostaju.
Zašto sustav zaostaje
Analize upozoravaju da preko 60% komunalnog otpada u Hrvatskoj i dalje završava odloženo pod zemljom, unatoč deceniji ulaganja u infrastrukturu odvojenog sakupljanja. Uzroci uključuju nedovoljnu gustoću reciklažnih dvorišta, nedosljednu edukaciju građana i, prema pojedinim analizama, izravnu povezanost s razinom siromaštva u pojedinim regijama koja utječe na prioritete lokalnih vlasti.
Odvajanje otpada kod kuće ostaje smisleno, ali podaci pokazuju da pojedinačni trud građana nailazi na sustav koji za sada ne uspijeva pratiti taj napor infrastrukturom potrebnom da se odvojeni otpad stvarno i reciklira, ne samo prikupi i naknadno pomiješa s ostatkom.
Izvori i dodatno čitanje
- Odvajate otpad? Istražili smo gdje završava — Index.hr
- Više od 60 posto komunalnog otpada u Hrvatskoj odlaže se pod zemljom — Europe Direct Čakovec
- Otpad od plastične ambalaže u EU 35,3 kilograma po osobi, Hrvatska odvaja tek 17 posto plastike — Financije.hr
- Hrvatska i dalje odlaže previše otpada, traže se nova rješenja — HRT
