Drugog veljače 2025. bivši šef umjetne inteligencije u Tesli i suosnivač OpenAI-a Andrej Karpathy napisao je jedan tvit koji je, u doslovnom smislu riječi, promijenio rječnik cijele industrije. "Postoji novi način programiranja koji zovem 'vibe coding'", napisao je, "gdje se potpuno prepustiš vibi, prigrliš eksponencijale i zaboraviš da kod uopće postoji." Manje od dvije godine kasnije, Collins rječnik proglasio je "vibe coding" riječju godine 2025., a fraza koja je počela kao šaljiva opaska jednog od najutjecajnijih inženjera na svijetu postala je opis načina rada za desetke milijuna developera.

Ono što slijedi nije priča o hype-u koji će proći. To je priča o tome kako je jedna rečenica uspjela imenovati promjenu koja se već događala — i zašto je ta promjena, sad kad ima ime, krenula brzinom kakvu rijetko koja tehnologija u povijesti softvera postiže.

Što Karpathy zapravo misli pod "vibe"

Karpathyjeva izvorna vizija bila je gotovo provokativna u svojoj jednostavnosti: umjesto da se muči sa sintaksom, developer opisuje namjeru običnim jezikom, gleda kako kod nastaje pred njim, i guranjem promptova dovodi rezultat do stanja koje odgovara njegovoj zamisli. Nema pomnog čitanja svake linije. Nema debugiranja u tradicionalnom smislu — ako nešto ne radi, jednostavno zalijepiš grešku natrag u model i kažeš mu da je popravi.

To je suptilna, ali duboka razlika u odnosu na ono što je industrija dotad zvala "AI-assisted coding". Autocomplete u editoru, GitHub Copilot koji predlaže sljedeću liniju — to je i dalje bilo pisanje koda, samo uz pomoćnika. Vibe coding je nešto drugo: prihvaćanje generiranog koda na temelju osjećaja da "radi", bez temeljitog pregleda, uz oslanjanje na rezultat i naknadne promptove umjesto na razumijevanje. Programer prestaje biti onaj tko piše kod i postaje onaj tko opisuje što želi, a zatim prosuđuje je li dobiveno dovoljno dobro.

Od pisanja koda do vibe codinga: promjena uloge programera Tri ere pisanja softvera RUČNOPISANJEsvaka linijanapisana ručno AI-ASSISTEDCODINGautocomplete,Copilot prijedlozi VIBECODINGopiši, prihvati,nudguj rezultat Svaka faza smanjuje vrijeme na sintaksu, povećava vrijeme na prosudbu

Zašto je fraza "zalijepila" toliko brzo

Postoji razlog zašto se baš ova formulacija toliko brzo raširila, dok su desetci sličnih pokušaja imenovanja AI-programiranja ostali nezapaženi. "Vibe" je riječ koja nosi emocionalnu, gotovo hedonističku konotaciju — suprotnost svemu što je programiranje tradicionalno predstavljalo: preciznost, strpljenje, sintaksu koja ne oprašta ni jedan pogrešan zarez. Postaviti te dvije stvari jednu pored druge — najstrožu disciplinu u tehničkom svijetu i najležerniju moguću riječ — bio je gotovo pjesnički potez, i upravo je taj kontrast fraza učinio pamtljivom.

Ali fraza ne bi opstala da iza nje nije stajala stvarna, mjerljiva promjena. Prema akademskoj analizi objavljenoj sredinom 2026., vibe coding je opisan kao "programiranje kroz razgovor s umjetnom inteligencijom" — formalizacija prakse koja je već postojala neformalno mjesecima prije Karpathyjeva tvita. On nije izmislio praksu; imenovao je nešto što se već događalo ispod površine, u milijunima Discord poruka, na hakatonima i u brzim prototipovima startupa koji su tražili način da ubrzaju od ideje do proizvoda.

Brojke koje pokazuju koliko je duboko prodrlo

Ono što je krenulo kao Karpathyjeva opaska danas pokreće tržište procijenjeno na 4,7 milijardi dolara, uz godišnji rast od 38 posto. Devedeset dva posto američkih developera danas svakodnevno koristi neki AI alat za pisanje koda. Alati poput Cursora, Replita, Lovablea i Claude Codea postali su, u praktičnom smislu, nova infrastruktura industrije: Cursor je od milijardu dolara godišnjeg prihoda u studenom 2025. do veljače 2026. udvostručio prihod na dvije milijarde, dok je Lovable postao najbrža SaaS tvrtka u povijesti koja je dosegla 200 milijuna dolara godišnjeg prihoda — u samo dvanaest mjeseci.

Najupečatljivija brojka možda je ova: 41 posto svog koda koji se danas piše u svijetu generira umjetna inteligencija. Ne kao prijedlog koji programer pregleda liniju po liniju — nego kao gotov, funkcionalan blok koji se ugrađuje uz minimalnu superviziju. Kad četvrtina do polovica cjelokupnog softvera na planetu nastaje na taj način, "vibe coding" prestaje biti šaljiva fraza s Twittera i postaje opis stvarne, dominantne prakse.

Vibe coding u brojkama: 2025. do 2026. Tri pokazatelja usvajanja (2026.) 92 % koristi AI alate 41 % koda je AI-generirano 4,7 mlrd $ vrijednost tržišta alata

Alati koji su vibe coding pretvorili u industriju

Kad Karpathy piše tvit, to je jedna rečenica. Kad se iza te rečenice pojavi flota alata vrijedna desetaka milijardi dolara, to je pomak paradigme. Danas na tržištu postoji preko 138 alata koji se natječu za pažnju developera, a kristaliziralo se sedam prepoznatljivih kategorija: Cursor za profesionalne programere koji žele AI ugrađen izravno u editor, Lovable za brzu izradu MVP-ova bez pisanja ijedne linije koda, Claude Code za rad sa složenim, postojećim kodnim bazama, Replit za instant deployment izravno iz preglednika.

Zanimljivo je da IDE-bazirani asistenti — dakle alati koji rade unutar postojećih razvojnih okruženja, a ne kao potpuno samostalne platforme — drže gotovo polovicu tržišnog udjela, dok Claude Code i Cursor zajedno čine više od polovice svih primarnih izbora developera. To govori nešto važno o smjeru: tržište se ne konsolidira oko jedne "pobjedničke" platforme, nego se dijeli prema tipu zadatka. Profesionalac koji održava desetljeće star sustav treba drukčiji alat od studenta koji za vikend gradi svoju prvu aplikaciju — i tržište je to prepoznalo brže nego što je itko očekivao.

Riječ godine kao ogledalo šire promjene

Kad je Collins rječnik proglasio "vibe coding" riječju 2025. godine, time nije samo priznao popularnost jedne fraze — priznao je da se dogodila promjena dovoljno duboka da zaslužuje vlastito ime u jeziku. Rječnici ne biraju riječi godine zbog toga što zvuče dobro; biraju ih zbog toga što opisuju nešto što je društvo, ili u ovom slučaju struka, prepoznalo kao definirajuću pojavu razdoblja.

Za industriju softvera to je trenutak koji se rijetko događa: jasna crta koja dijeli "prije" od "poslije". Prije, programer je bio osoba koja piše i razumije svaku liniju svog koda. Poslije — barem za dio zadataka, dio developera i dio kompanija — programer je osoba koja zna postaviti pravo pitanje modelu, prepoznati kad je odgovor dovoljno dobar, i intervenirati kad nije. Je li to degradacija zanata ili njegova evolucija, ovisi koga pitate. Ali da se nešto stvarno promijenilo, oko toga se, čini se, slaže i Karpathy, i Collins rječnik, i milijuni developera koji su tu riječ prigrlili kao opis vlastite svakodnevice.

Ono što slijedi — tko od te promjene profitira, a tko gubi posao, i što se događa kad kod koji nitko nije stvarno napisao treba popraviti — teme su za sebe, dovoljno velike da zaslužuju vlastite članke. Ali sama činjenica da o tim pitanjima uopće raspravljamo, dokaz je koliko je jedan tvit s početka 2025. uspio promijeniti pravila igre.

Izvori i dodatno čitanje