Poslodavac predloži "da se dogovorimo" umjesto klasičnog otkaza, a radnik to često dočeka s olakšanjem — zvuči manje sukobljeno, gotovo prijateljski. Problem je što se iza te riječi "dogovor" kriju dvije financijske posljedice koje malo tko provjeri prije potpisa.
Osnovna razlika: sporazum je dvostran, otkaz jednostran
Sporazumni raskid nastaje kao rezultat suglasne, slobodne volje i poslodavca i radnika da okončaju radni odnos. Otkaz je, nasuprot tome, jednostrani čin — jedna strana ga daje drugoj, bez obzira slaže li se druga strana s time ili ne. U praksi se oba pojma često miješaju pod kolokvijalnim nazivom "sporazumni otkaz", što pravno nije točno.
Mora biti u pisanom obliku
Sporazumni raskid ugovora o radu mora biti sklopljen pisano. Preporučljivo je da dokument regulira sva otvorena pitanja iz radnog odnosa — način isplate nepodmirenih potraživanja, obvezu čuvanja poslovne tajne, eventualni otkazni rok, pravo na otpremninu i neiskorišteni godišnji odmor — jer se nakon potpisa teško naknadno dogovara bilo što dodatno.
Naknada za nezaposlenost — u pravilu je nema
Prema Zakonu o tržištu rada, potpisivanje sporazumnog raskida u pravilu diskvalificira radnika od prava na novčanu naknadu za nezaposlene koju isplaćuje Hrvatski zavod za zapošljavanje. Sustav polazi od pretpostavke da je radnik pristao na prestanak radnog odnosa svojevoljno, pa mu ne pripada zaštita namijenjena onima koji su ostali bez posla protiv svoje volje.
Rijetke iznimke kad naknada ipak pripada
Postoji nekoliko situacija u kojima radnik zadržava pravo na naknadu i kod sporazumnog raskida: kad je sporazum sklopljen zbog premještaja bračnog ili izvanbračnog druga, zbog promjene mjesta prebivališta iz zdravstvenih razloga, ili kad je sporazum sklopljen na prijedlog poslodavca u sklopu formalnog postupka kolektivnog viška radnika.
Oporezivanje otpremnine — druga skrivena razlika
Kod redovnog poslovno uvjetovanog otkaza, otpremnina do zakonski propisanog iznosa (trenutno 8.494,40 eura) oslobođena je poreza na dohodak. Kod sporazumnog raskida ta se povlastica ne primjenjuje — cijeli iznos isplaćene "otpremnine" kod sporazuma podliježe punom oporezivanju kao redovan dohodak.
Kad je sporazumni raskid zapravo skriveni otkaz
Poslodavci ponekad predlažu sporazumni raskid upravo zato što izbjegava formalnosti otkaznog postupka — obrazloženje, otkazni rok, mogućnost sudskog pobijanja. Radnik koji potpiše sporazum gubi mogućnost naknadno tvrditi da je zapravo bio prisiljen na otkaz, osim u rijetkim slučajevima dokazivog pritiska ili prijevare pri sklapanju sporazuma.
Što provjeriti prije potpisa
Prije pristanka na sporazumni raskid vrijedi računicu napraviti unaprijed: usporediti neto iznos otpremnine nakon poreza sa scenarijem redovnog otkaza, provjeriti hoće li se kvalificirati za neku od iznimki za naknadu HZZ-a, i inzistirati da sporazum pisano regulira baš sve otvoreno — od neiskorištenog godišnjeg do datuma zadnje isplate.
Riječ "sporazumni" zvuči kao da su obje strane u ravnopravnoj poziciji, ali financijske posljedice — izgubljena naknada za nezaposlenost i puno oporezivanje otpremnine — gotovo uvijek padaju na radnika, ne na poslodavca. Vrijedi tu ravnotežu provjeriti prije, ne poslije potpisa.
Izvori i dodatno čitanje
- Sporazumni raskid ugovora o radu — Odvjetnik Tomislav Strniščak
- Sporazumni raskid ili otkaz na probnom roku: imamo li pravo na naknadu za vrijeme nezaposlenosti — MojPosao
- Koja je razlika između otkaza i sporazumnog raskida ugovora o radu — MojPosao.net
- Tko će imati pravo na naknadu za nezaposlenost — Nezavisni hrvatski sindikati
- Kako sastaviti sporazumni raskid ugovora o radu — kako.hr
