Ovrha na plaću 2026.: koliko poslodavac smije zadržati i što je zaštićeno

U 2026. granica za puni zaštićeni dio plaće je 1.434 eura — tko zarađuje manje ili više, drugačije mu se računa koliko ovrha smije uzeti.

Payslip stigne kao i svaki mjesec, ali iznos na računu je manji nego što piše na obračunu. Nema greške u knjigovodstvu — netko je poslodavcu poslao rješenje o ovrsi, i od tog trenutka dio plaće više ne ide radniku nego vjerovniku.

Svake godine se granica za obračun mijenja jer je vezana uz prosječnu neto plaću u Hrvatskoj, pa vrijedi provjeriti brojke iznova, a ne se osloniti na ono što je vrijedilo lani.

Kad poslodavac uopće smije zadržati dio plaće

Ovrha na plaću ne kreće sama od sebe. Poslodavac postupa isključivo na temelju pravomoćnog rješenja suda, Fine ili javnog bilježnika — nikad na vlastitu inicijativu ili po usmenom zahtjevu vjerovnika. Rješenje stiže knjigovodstvu, a ono je zakonski obvezno postupiti po njemu od prve sljedeće isplate.

Granica koja sve određuje: 1.434 eura

Za 2026. godinu prosječna neto plaća koja se uzima kao referentna vrijednost za obračun ovrhe iznosi 1.434,00 eura. Ta brojka dijeli radnike u dvije skupine s bitno različitim pravilima.

Kad plaća doseže ili prelazi prosjek

Radnicima s plaćom jednakom ili višom od 1.434 eura, zaštićeni iznos je fiksan, u eurima, bez obzira koliko konkretno zarađuju iznad te granice:

za uzdržavanje djeteta zaštićeno je 358,50 eura,
za zakonsko uzdržavanje ili naknadu štete zbog narušenog zdravlja zaštićeno je 717,00 eura,
za sve ostale tražbine (kredite, dugove prema komunalnim poduzećima, kartice) zaštićeno je 956,00 eura.

Kad plaća ne doseže prosjek

Za radnike s nižom plaćom, izuzeće se ne računa u fiksnom eurskom iznosu nego kao razlomak njihove stvarne plaće: četvrtina za uzdržavanje djeteta, polovica za zakonsko uzdržavanje i naknadu štete. Za "ostale tražbine" kod nižih plaća pravila su stroža i praktički se najveći dio iznad zakonskog minimuma može zaplijeniti — što u praksi znači da radnici s minimalcem najteže prolaze kad im dug nije vezan uz uzdržavanje.

Zaštićeni račun — novo od nedavnih izmjena

Osim ograničenja na plaći, radnik može zatražiti da mu banka otvori takozvani zaštićeni račun, na koji poslodavac uplaćuje zaštićeni dio plaće izravno, bez mogućnosti da ga FINA blokira zajedno s ostatkom sredstava na tekućem računu. Bez tog statusa, cijeli iznos na računu — uključujući i zaštićeni dio plaće — može ostati zamrznut dok se ne razriješi s bankom.

Najčešća greška: obračun po pogrešnoj osnovi

U praksi se najviše grešaka događa kad knjigovodstvo miješa bruto i neto iznos, ili kad ne prepozna o kojoj se vrsti tražbine radi pa automatski primijeni najstrože pravilo. Razlika između "zakonskog uzdržavanja" i "ostalih tražbina" nije kozmetička — za istog radnika može značiti razliku od stotinjak eura mjesečno.

Što ako mislite da je obračun pogrešan

Radnik ima pravo od poslodavca tražiti pisani obračun ovrhe za svaki mjesec, a ako se ne slaže s iznosom, prigovor ide sudu ili javnom bilježniku koji je izdao rješenje — ne poslodavcu, koji samo provodi ono što piše u dokumentu.

Ovrha zna trajati godinama, a zakonske granice se mijenjaju svake godine s prosječnom plaćom — vrijedi svako siječanj ili srpanj provjeriti je li obračun na payslipu i dalje usklađen sa stvarnim brojkama, a ne s onima iz prošlog razdoblja.