Tvrtka se ugasi, vlasnik nestane, a na vratima ostane samo obavijest o pokretanju stečajnog postupka. Radnici koji su ostali bez zadnjih plaća i otpremnine u takvoj situaciji ne mogu se obratiti poslodavcu — jer poslodavac u praktičnom smislu više ne postoji kao subjekt koji može platiti. Tu na scenu stupa mehanizam koji malo tko poznaje dok mu ne zatreba.
Kad ugovor o radu prestaje zbog stečaja
Otvaranje stečajnog postupka samo po sebi ne prekida automatski sve ugovore o radu, ali stečajni upravitelj u pravilu otkazuje ugovore radnicima čiji rad više nije potreban za nastavak ili okončanje poslovanja. Radnik u toj situaciji ima pravo na otpremninu kao i kod redovnog poslovno uvjetovanog otkaza — problem je što tvrtka u stečaju često nema novca da je isplati.
Tko onda isplaćuje: jamstveni fond
Za takve slučajeve postoji poseban mehanizam osiguranja tražbina radnika, reguliran Zakonom o osiguranju potraživanja radnika u slučaju stečaja poslodavca. Agencija za osiguranje radničkih tražbina (AORT) isplaćuje radniku dio neisplaćenih plaća i drugih primanja zarađenih u takozvanom zaštićenom razdoblju, neovisno o tome hoće li stečajna masa uopće imati dovoljno sredstava.
Koliko otpremnine se stvarno isplaćuje
Iznos nije identičan onome što bi radnik dobio da je tvrtka solventna. Fond isplaćuje otpremninu u visini polovice otpremnine utvrđene u stečajnom postupku, a najviše do polovice najvišeg iznosa otpremnine propisanog zakonom. Drugim riječima — jamstvo pokriva dio, ne cijeli iznos, a gornja granica postoji bez obzira na to koliko je radnik dugo radio kod poslodavca.
Rok od 30 dana — radnik mora sam djelovati
Pravo na isplatu iz fonda ne dolazi automatski. Radnik zahtjev podnosi područnoj službi Hrvatskog zavoda za zapošljavanje u roku od 30 dana od dana kada su njegova potraživanja u stečajnom postupku postala priznata — propuštanje tog roka može značiti gubitak prava na isplatu, čak i ako je potraživanje inače osnovano.
Što još pokriva zaštićeno razdoblje
Osim otpremnine, fond pokriva i neisplaćene plaće i naknade plaće zarađene u zadnja tri mjeseca prije otvaranja stečaja, kao i naknadu štete za neiskorišteni godišnji odmor iz tog razdoblja — sve unutar zakonom postavljenih gornjih granica, ne u punom iznosu koji bi radnik potraživao od same tvrtke.
Dokumentacija koja ubrzava postupak
Rješenje stečajnog suda o priznanju tražbine ključni je dokument bez kojeg zahtjev fondu nema smisla podnositi. Radnicima se u praksi savjetuje da prate objave stečajnog upravitelja i da se prijave u stečajnu masu odmah čim postupak krene, kako bi tražbina bila formalno priznata prije nego istekne rok za podnošenje zahtjeva fondu.
Stečaj poslodavca za radnika ne mora značiti potpuni gubitak zarađenog — ali sustav je izgrađen tako da radnik mora sam pokrenuti postupak i pratiti rokove, dok stečajni postupak teče svojim, često sporim tempom. Tko čeka da mu "netko drugi to riješi", rizikuje da ostane i bez polovice na koju inače ima pravo.
Izvori i dodatno čitanje
- Zakon o osiguranju potraživanja radnika u slučaju stečaja poslodavca — Narodne novine
- Osiguranje tražbina radnika u slučaju stečaja poslodavca — gov.hr
- Potraživanja zaposlenih u slučaju stečajnog postupka — Pravni Portal
- Prava zaposlenih i postupak njihovog ostvarivanja u slučaju stečaja poslodavca — Pravni Portal
- Stečajni zakon — Zakon.hr
