Otkaz stigne, potpis se stavi, a onda dolazi pitanje koje svi postave prekasno: koliko dugo zapravo još moram raditi ovdje? Odgovor nije jedinstven broj — ovisi isključivo o tome koliko dugo ste kod tog poslodavca neprekidno proveli.
Zakon o radu u članku 122. propisuje minimalne otkazne rokove, a poslodavac smije ugovoriti i dulje, ali nikad kraće od zakonskog minimuma.
Osnovna ljestvica prema stažu
Najmanje trajanje otkaznog roka raste u koracima:
- dva tjedna za staž kraći od godinu dana,
- mjesec dana za navršenu jednu godinu,
- mjesec i dva tjedna za dvije godine,
- dva mjeseca za pet godina,
- dva mjeseca i dva tjedna za deset godina.
Dodatna zaštita nakon 20 godina i 50. rođendana
Za radnika koji je kod istog poslodavca proveo dvadeset godina, rok se dodatno produžuje: za dva tjedna ako je navršio 50 godina života, a za mjesec dana ako je navršio 55. Zakonodavac time priznaje da je stariji radnik s dugim stažem u lošijem položaju na tržištu rada i treba više vremena za snalaženje.
Kad se rok prepolovi
Ako je otkaz uvjetovan radnikovim ponašanjem — dakle skrivljeni razlog poput teže povrede radne obveze — svi gore navedeni rokovi skraćuju se za polovicu. Redoviti otkaz zbog gospodarskih razloga ili nesposobnosti ne skraćuje rok; skraćenje vrijedi samo za otkaz uvjetovan ponašanjem.
Kad radnik sam daje otkaz
Otkazni rok djeluje u oba smjera. Radnik koji sam otkazuje ugovor dužan je poštovati isti rok kao poslodavac, s jednom razlikom: rok koji radnik duguje poslodavcu nikad ne može biti dulji od mjesec dana, čak i ako bi po tablici staža izlazio dulji.
Godišnji odmor tijekom otkaznog roka
Otkazni rok ne znači da radnik mora fizički dolaziti na posao svaki dan do posljednjeg trenutka. Zakon izričito dopušta korištenje plaćenog godišnjeg odmora tijekom trajanja otkaznog roka, što u praksi često znači da se stvarni "zadnji radni dan" pomiče ranije.
Kad poslodavac ne poštuje rok
Ako poslodavac otkaže ugovor s otkaznim rokom kraćim od zakonskog minimuma, radnik ima pravo na naknadu plaće za razdoblje koje nedostaje do zakonski propisanog roka — otkaz sam po sebi ostaje valjan, ali poslodavac mora nadoknaditi razliku u novcu.
Otkazni rok djeluje kao tihi amortizer između dva posla — dovoljno dug da se stigne organizirati, ali dovoljno kratak da poslodavac ne ostane vezan uz odnos koji više ne funkcionira. Vrijedi ga poznavati unaprijed, ne tek kad rješenje stigne na stol.
