Isti novac, četiri različita grada
Sto tisuća eura u Osijeku danas kupuje trosoban stan. Isti iznos u Zagrebu jedva pokrije garsonijeru na dobroj lokaciji. To nije novost — obalni i glavni grad su odavno skuplji od kontinenta — ali razlika u brzini rasta cijena između gradova je ono što se ove godine stvarno promijenilo, i to je zanimljivije od same razine cijena.
Zagreb: dvije brzine u istom gradu
Zagreb više nije jedno tržište, nego nekoliko paralelnih. U Dubravi je prosječna cijena porasla s 2.175 eura po kvadratu u 2025. na 2.460 eura u 2026. U samom Centru, cijena je otišla s 3.052 na 3.413 eura po kvadratu. Trešnjevka-jug je u lipnju 2026. bilježila čak 4.736 eura po kvadratu, dok je na periferiji, u Brezovici, ta brojka bila 2.781 eura.
Razlika između najskuplje i najjeftinije gradske četvrti danas iznosi gotovo dvostruko — što znači da "cijena stana u Zagrebu" kao jedinstvena brojka praktički više ne postoji.
†Prosjek varira po četvrti — Dubrava 2.460 €, Centar 3.413 €, Trešnjevka-jug 4.736 € (lipanj 2026.)
Split i Rijeka rastu brže nego što se čini
Split je s 3.462 eura po kvadratu 2025. došao do 3.738 eura u 2026. — i dalje je to najskuplji grad na popisu nakon najatraktivnijih dijelova Zagreba. Rijeka je zabilježila skok s 2.434 na 2.699 eura po kvadratu, što je postotno jedan od najvećih rasta među većim gradovima.
Zajednički nazivnik za oba grada je ograničena ponuda na najboljim lokacijama — blizina mora i starogradske jezgre jednostavno se ne može umnožiti, pa cijena tamo raste neovisno o tome što se događa s kamatama na kredite.
Osijek: iznimka koja potvrđuje pravilo
Osijek ostaje daleko najpristupačniji od četiri grada, s prosječnom cijenom od 1.604 eura po kvadratu. Razlika prema Zagrebu je i dalje golema — gotovo tri puta jeftinije po kvadratu u prosjeku. Za nekoga tko traži prostor bez pritiska turističke sezone ili urbane gužve, Osijek ostaje realna opcija koja se u nacionalnim raspravama o "krizi nekretnina" često zaboravlja.
Što za 2026. kažu oni koji prate tržište
Konsenzus je da 2026. donosi stabilizaciju, ne nagli pad ni novi val rasta. Kvalitetne nekretnine na atraktivnim lokacijama zadržavaju cijenu, dok nekretnine niže kvalitete ili slabije lokacije moraju postati realnije cijenjene da bi se uopće prodale. Drugim riječima — tržište se počinje diferencirati unutar sebe, ne kretati kao jedna masa.
Ako planirate kupnju, brojka koju vrijedi pratiti nije prosjek grada, nego prosjek četvrti — razlika između Dubrave i Trešnjevke-jug to dokazuje bolje od bilo koje nacionalne statistike.
