Prosinac u nekim tvrtkama znači omotnicu s božićnicom na stolu, u drugima samo čestitku i poneki kolač na zajedničkom druženju. Obje situacije su, koliko god djelovalo nepravedno, potpuno unutar zakona — jer ono što razlikuje radnike nije zakonska obveza nego ono što je svaka tvrtka sama odlučila ugovoriti.
Ništa od ovoga nije zakonska obveza
Ni božićnica, ni uskrsnica, ni jubilarna nagrada nisu propisane Zakonom o radu kao obvezne isplate. Sve tri pripadaju kategoriji takozvanih prigodnih ili motivacijskih primitaka čija isplata ovisi isključivo o kolektivnom ugovoru, pravilniku o radu, ugovoru o radu ili jednostavno odluci poslodavca iz godine u godinu.
Krovni limit za prigodne nagrade: 700 eura
Kad se poslodavac odluči na isplatu, porezni sustav nagrađuje umjerenost: sve prigodne nagrade zajedno — božićnica, uskrsnica, regres i slično — mogu iznositi do 700 eura godišnje po radniku, a da ostanu potpuno neoporezive. Prijeđe li se taj zbroj, razlika se oporezuje kao redovna plaća.
Jubilarne nagrade rastu sa stažem
Jubilarna nagrada posebna je kategorija vezana uz godine provedene kod istog poslodavca. Isplaćuje se od navršenih 10 godina staža, kad iznosi 300 eura neoporezivo, a raste za 60 eura za svakih idućih pet godina, sve do maksimalnih 720 eura pri 40 godina staža kod istog poslodavca.
Nagrade za radne rezultate — zasebna kategorija
Odvojeno od prigodnih nagrada postoji i kategorija nagrada za radne rezultate, koja dopušta neoporezivu isplatu do 1.200 eura godišnje. Ova se kategorija ne zbraja s limitom od 700 eura za prigodne nagrade — riječ je o dvije odvojene osnove.
Ukupno moguće neoporezivo: 1.900 eura godišnje
Kombinacijom obje kategorije — prigodnih nagrada do 700 eura i nagrade za radne rezultate do 1.200 eura — poslodavac radniku teoretski može isplatiti do 1.900 eura godišnje bez poreznog opterećenja, uz uvjet da svaka kategorija ostane unutar vlastitog limita.
Zašto je JOPPD prijava bitna
Svaka neoporeziva isplata mora biti prijavljena na JOPPD obrascu s odgovarajućom šifrom vrste primitka. Pogrešna ili izostala prijava može dovesti do toga da porezna uprava isplatu naknadno tretira kao oporezivi primitak, bez obzira na to što je iznos bio unutar zakonskog limita.
"Neoporezivo" nije isto što i "obavezno"
Najčešća zabuna kod radnika jest miješanje ta dva pojma — neoporezivi limit govori samo o tome do kojeg iznosa poslodavac, ako se odluči platiti, ne mora obračunati porez i doprinose. Ne govori ništa o tome je li poslodavac uopće dužan tu isplatu izvršiti.
Omotnica s božićnicom u prosincu je gesta koju porezni sustav nagrađuje, ali ne i obveza koju zakon nameće — razlika koju vrijedi znati prije nego se u razgovoru za posao božićnica pretpostavi kao samorazumljiv dio paketa primanja.
