Prvi tjedan bolovanja nitko ne razmišlja o tome tko plaća — jednostavno se čeka da prođe. Ali kad se bolovanje otegne preko šest tjedana, mijenja se cijeli mehanizam u pozadini: poslodavac više nije jedini koji plaća, a radnik postaje ovisan o brzini HZZO-ove administracije.
Prvih 42 dana: teret je na poslodavcu
Prema općem pravilu, prvih 42 kalendarska dana bolovanja u cijelosti financira poslodavac iz vlastitih sredstava, kroz redovnu isplatu plaće umanjenu prema propisanoj naknadi. Tek nakon što se taj rok iscrpi, obveza prelazi na Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje.
Od 43. dana: HZZO preuzima, ali preko poslodavca
Bitna nijansa koju mnogi propuste: iako HZZO od 43. dana snosi financijski teret, isplata radniku i dalje ide preko poslodavca. Poslodavac obračunava i isplaćuje naknadu na uobičajeni datum isplate plaće, a zatim sam podnosi zahtjev HZZO-u za povrat (refundaciju) isplaćenih sredstava. Radnik u praksi ne primjećuje promjenu na računu — mijenja se samo tko na kraju snosi trošak.
Kako se računa osnovica
Osnovica za naknadu koju isplaćuje HZZO računa se iz prosjeka plaća isplaćenih radniku u posljednjih šest mjeseci prije nastupa bolovanja. Za razliku od prvih 42 dana, gdje se naknada obračunava po drugačijim, često povoljnijim pravilima vezanim uz zadnju plaću, dugotrajno bolovanje ovisi o dužem prosjeku.
Minimalni i maksimalni iznosi u 2026.
Za naknadu na teret HZZO-a u 2026. godini postoje zakonski propisane granice: minimalna naknada za puno radno vrijeme iznosi 353,15 eura mjesečno, a maksimalna 995,45 eura mjesečno. Postotak naknade dodatno ovisi o duljini bolovanja — 70% osnovice u prvih šest mjeseci neprekidnog bolovanja, a 80% osnovice od sedmog mjeseca nadalje.
Uvjet prethodnog staža osiguranja
Pravo na naknadu na teret HZZO-a nije automatsko od prvog dana zaposlenja. Radnik mora ispuniti uvjet prethodnog osiguranja — u pravilu neprekidni staž osiguranja od najmanje devet mjeseci, ili dvanaest mjeseci s prekidima, prije početka bolovanja. Tko taj uvjet ne ispunjava, može ostati bez naknade s te osnove.
Tko podnosi zahtjev i kome se obratiti kod kašnjenja
Formalno, zahtjev za refundaciju HZZO-u podnosi poslodavac, ne radnik — što znači da kašnjenje u administraciji na strani poslodavca može posredno usporiti i sam proces, iako radnik svoju naknadu u pravilu prima na redovni datum isplate. Ako naknada izostane ili je pogrešno obračunata, radnik se prvo obraća vlastitom poslodavcu, a potom, ako se stvar ne riješi, područnom uredu HZZO-a.
Dugotrajno bolovanje mijenja odnos snaga u trokutu radnik-poslodavac-država, a većina ljudi to nikad ne mora naučiti — dok ne mora. Vrijedi znati unaprijed gdje počinje jedna, a gdje druga obveza, jer razlika između 70% i 80% osnovice, ili kašnjenje u obračunu, zna značiti stotine eura mjesečno.
