Kupnja električnog automobila danas manje ovisi o cijeni vozila, a više o pitanju hoće li se moći napuniti kad zatreba. Hrvatska mreža javnih punionica u posljednje dvije godine rasla je brzo — ali ne jednako brzo posvuda.
Broj punionica gotovo se udvostručio
Krajem 2025. Hrvatska je imala oko 1.450 javnih točaka za punjenje, od čega otprilike 420 brzih DC punionica snage 50 kW i više. Za usporedbu, 2024. godine ta je brojka iznosila tek 980 točaka i 240 brzih punionica — rast koji potvrđuje da se infrastruktura širi brže nego ranijih godina.
Tri mreže drže tržište
ELEN, mreža u vlasništvu HEP-a, Hrvatski Telekom i Petrol zajedno kontroliraju više od 80% svih punionica u zemlji. ELEN u 2026. broji oko 350 punionica, pretežito AC punionica snage 22 kW s Type 2 priključkom, uz manji broj od šezdesetak DC brzih punionica i nekoliko HPC lokacija snage 150 do 300 kW na autocestama.
Petrol gradi mrežu uz autoceste
Petrolova mreža EV Charge u 2026. broji oko 140 stanica, prvenstveno smještenih na benzinskim postajama uz autoceste i u većim gradovima — strategija koja cilja upravo dugačke putne relacije, gdje je pouzdana infrastruktura najkritičnija za vozače električnih automobila.
AFIR uredba mijenja pravila na autocestama
Nova europska AFIR uredba obvezala je operatera hrvatskih autocesta da na svakih 60 kilometara duž glavnih koridora osigura HPC stanicu snage barem 150 kW. Najbrži rast infrastrukture zabilježen je upravo na koridoru A1 Zagreb–Split–Dubrovnik, gdje je ta obveza izravno potaknula dogradnju mreže.
Grad naspram autoceste — dvije brzine razvoja
Dok autoceste rastu poticane regulacijom, gradska i prigradska infrastruktura ovisi više o komercijalnoj procjeni isplativosti pojedinih operatera. Rezultat je da vozač na dugom putovanju Zagreb–Split danas ima predvidljivu mrežu punionica, dok punjenje unutar manjeg grada ili u ruralnom području i dalje zna biti neizvjesno.
Što to znači za budućeg vlasnika električnog vozila
Prije kupnje električnog automobila vrijedi provjeriti gustoću punionica na rutama koje se stvarno voze, ne samo ukupan nacionalni broj — statistika o 1.450 točaka djeluje umirujuće, ali raspodjela te mreže bitno se razlikuje ovisno o tome živi li kupac uz autocestu ili u manjem mjestu daleko od glavnih prometnica.
Rast mreže od gotovo 50% u godinu dana pokazuje da Hrvatska ozbiljno ulaže u elektromobilnost, ali brzina tog rasta ne znači i ravnomjernu pokrivenost. Dok regulacija tjera razvoj na autocestama, ostatak zemlje i dalje čeka da tržište samo od sebe ispuni preostale praznine.
