Trideset osam milijardi dolara — toliko prema procjenama košta izgradnja jednog jedinog data centra namijenjenog isključivo umjetnoj inteligenciji, snage jedan gigavat. Za usporedbu, to je više od cjelokupnog godišnjeg državnog proračuna Hrvatske, potrošeno na zgradu punu čipova čija se korisna vrijednost, prema istim procjenama, praktički prepolovi već za pet godina. Ništa u povijesti građevinarstva ili industrije nije se gradilo ovom brzinom, ovom cijenom i ovom stopom zastarijevanja odjednom — a upravo ta kombinacija čini AI data centre financijski najneobičnijim projektima današnjice.

Kamo zapravo ide 38 milijardi dolara

Prema analizi istraživačke organizacije Epoch AI, poslužitelji i mrežna oprema — dakle sami GPU čipovi i sve što ih povezuje — čine oko 60 posto ukupnog troška vlasništva nad jednim gigavatnim data centrom, što u apsolutnom iznosu znači otprilike 20,8 milijardi dolara samo za hardver. Preostalih 40 posto raspoređeno je na građevinu, energetsku infrastrukturu (transformatore, razvodne stanice), zemljište i vanjsko kabliranje. Operativni troškovi, iako djeluju veliki u apsolutnom iznosu — 0,9 milijardi dolara godišnje — relativno su mali naspram upfront kapitalnog izdatka; energija sama čini oko 0,6 milijardi dolara od te godišnje brojke.

Rasporedba ukupnog troska od 38 milijardi dolara za jedan gigavatni AI data centar: posluzitelji i GPU cipovi cine oko 60 posto odnosno 20.8 milijardi dolara, dok gradjevina, energetska infrastruktura i zemljiste cine preostalih 40 posto Tko dobiva 38 milijardi dolara GPU i mrežna oprema $20,8 mlrd (60%) Građevina, energetika, zemljište $17,2 mlrd (40%) Godišnji operativni trošak: ~0,9 mlrd, od čega energija ~0,6 mlrd

Zašto GPU čip pojede više novca nego zgrada koja ga drži

Razlog zašto hardver dominira troškovnikom, a ne građevina ili zemljište kako bi netko intuitivno očekivao, leži u tome što Nvidia danas zauzima oko 90 posto cjelokupne potrošnje na AI GPU čipove — svaki dodatni gigavat nove AI infrastrukture praktički automatski znači naručivanje nove serije Nvidijinih čipova po monopolskoj cijeni. Model troška pretpostavlja da IT oprema (GPU-ovi i poslužitelji) ima korisni vijek trajanja od svega pet godina, dok se građevinska infrastruktura amortizira kroz četrnaest godina — razlika koja znači da vlasnik data centra mora iznova kupovati najskuplji dio cijelog pogona gotovo triput brže nego što otplaćuje samu zgradu.

Projekti koji redefiniraju red veličine ulaganja

Stargate, zajednički pothvat OpenAI-a, SoftBanka, Oraclea i MGX-a, cilja na ukupno deset gigavata AI računalne snage do 2029. uz ukupnu vrijednost projekta procijenjenu na 500 milijardi dolara — a samo prvi kompleks u teksaškom gradu Abileneu, s planiranih 1,2 gigavata, prostire se na oko četiri milijuna četvornih metara. Meta gradi vlastiti Hyperion AI kampus u Louisiani, s procijenjenom investicijom od 27 milijardi dolara na više od 3.600 hektara zemljišta, s ciljem isporuke do pet gigavata snage nakon potpune izgradnje. Elon Muskov xAI izgradio je vlastiti hibridni data centar i elektranu u Memphisu, s planom da Colossus 2 do kraja 2025. dosegne milijun GPU čipova i potrošnju struje od 1,6 gigavata.

725 milijardi dolara samo u 2026. — i to je tek početak

Microsoft, Amazon, Alphabet i Meta zajedno planiraju potrošiti oko 725 milijardi dolara kapitalnih izdataka samo u 2026. — rast od otprilike 77 posto u odnosu na već golemih 410 milijardi u 2025. Otprilike 75 posto tog iznosa, oko 545 milijardi dolara, izravno je namijenjeno AI infrastrukturi: GPU čipovima, poslužiteljima, izgradnji objekata, energetskim sustavima i hlađenju. Goldman Sachs Global Institute procjenjuje da bi ukupan ciklus AI ulaganja mogao doseći otprilike 7,6 bilijuna dolara u razdoblju od 2026. do 2031. — brojka toliko velika da premašuje godišnji BDP većine država svijeta.

Manjak od 40 gigavata koji netko mora platiti

Analitičari procjenjuju da postoji manjak od 40 gigavata AI računalnog kapaciteta koji bi tržište željelo, ali koji trenutačno ne postoji — ako se taj manjak zatvori do 2030., to bi samo po sebi predstavljalo dodatnih otprilike 480 milijardi dolara ulaganja u GPU čipove i poslužitelje po trenutnim gustoćama opreme po stalku. Ta brojka govori nešto važno: trenutni val izgradnje nije reakcija na već postojeću potražnju, nego kladenje na potražnju za koju svi veliki igrači vjeruju da će sigurno stići — kladenje koje, ako se pokaže pogrešnim, ostavlja iza sebe stotine milijardi dolara u brzo zastarjelim čipovima i poluprazim zgradama.

Ono što ovu izgradnju čini toliko neobičnom nije samo veličina brojki, nego brzina kojom se troše — data centar koji danas košta 38 milijardi dolara za pet godina treba gotovo istu svotu ponovno, samo za zamjenu čipova koji su u međuvremenu zastarjeli. Rijetko koja industrija u povijesti gradila je infrastrukturu znajući unaprijed da će njezin najskuplji dio biti zamijenjen prije nego što se zgrada oko njega uopće u potpunosti amortizira.

Izvori i dodatno čitanje