Od 1. siječnja 2026. struja u Hrvatskoj je skuplja — prosječna ukupna cijena popela se na približno 0,18 eura po kilovatsatu, a mrežne naknade porasle su u prosjeku 13,5 posto. Za kućanstvo s tipičnom godišnjom potrošnjom od oko 3.105 kWh to znači dvadesetak eura više samo na naknadama. Pravo pitanje pritom nije koliko struja košta, nego kamo odlazi — jer većina ljudi nema pojma koji im aparat stvarno diže račun.
Veliki potrošači nisu oni koje sumnjičite
Instinktivno krivimo televizor i punjače, a oni su statisti. Struju u kućanstvu troše aparati koji griju ili hlade: bojler, klima, električni štednjak, perilica rublja s vlastitim grijačem vode, sušilica. Zlatna formula glasi — sve što pretvara struju u toplinu ili je iz prostora izvlači, troši višestruko više od svega što samo svijetli, svira ili računa.
Okvirne brojke po aparatu
Bojler od 80 litara u četveročlanom kućanstvu lako povuče 1.500-2.000 kWh godišnje ako grije stalno. Klima uređaj u sezoni hlađenja troši okvirno 1 do 2,5 kWh po satu rada, ovisno o snazi i temperaturi. Hladnjak s ledenicom, iako radi non-stop, godišnje uzme 150-300 kWh jer moderni kompresori rade u ciklusima. Perilica rublja po ciklusu na 60 stupnjeva troši oko 1 kWh, sušilica dva do tri puta više. Štednjak i pećnica dodaju 300-500 kWh godišnje kod redovitog kuhanja.
Nova progresivna tarifa mijenja računicu
Od 2026. vrijedi i pravilo koje mnogi još nisu primijetili: potrošnja koja u šestomjesečnom razdoblju prijeđe 3.000 kWh naplaćuje se 35 posto skuplje. Za prosječno kućanstvo to je daleko, ali za kuću s bojlerom, klimama u tri sobe i sušilicom — vrlo dostižno. Prelazak praga znači da svaki dodatni kilovatsat košta osjetno više, pa se ulaganje u štedljivije aparate ubrzano isplaćuje upravo velikim potrošačima.
Kako izmjeriti umjesto nagađati
Mjerač potrošnje za utičnicu košta desetak eura i rješava sve dileme: uključite aparat preko njega tjedan dana i dobijete stvarne brojke svog kućanstva, ne kataloške. Za aparate koji se ne mogu mjeriti utičnicom — poput bojlera na zasebnom osiguraču — dovoljno je očitati brojilo prije i poslije noći grijanja. Tko mjeri, u pravilu otkrije jedan ili dva "tiha" potrošača koji rade više nego što itko u kući misli.
Gdje su najbrže uštede
Spuštanje termostata bojlera sa 75 na 55-60 stupnjeva režе gubitke topline bez gubitka komfora. Klima postavljena na 25 umjesto 21 stupanj troši osjetno manje, a razliku tijelo prestane primjećivati nakon dva dana. Pranje rublja na 40 umjesto 60 stupnjeva prepolovljuje potrošnju ciklusa jer najveći dio energije odlazi na grijanje vode. Sušilica na balkonu ljeti visi besplatno.
Isplati li se mijenjati stare aparate
Hladnjak star petnaest godina može trošiti dvostruko više od novog energetskog razreda — ali novi košta 400-700 eura, pa se zamjena isplaćuje kroz pet do deset godina. Računica je najjasnija kod aparata koji rade stalno (hladnjak) ili griju (bojler, perilica): tu se razlika u učinkovitosti množi svakim danom. Kod televizora ili usisavača, mijenjanje radi struje gotovo se nikad ne isplati.
Račun za struju nije prirodna nepogoda nego zbroj odluka — a većina njih se donosi jednom, pri kupnji aparata ili namještanju termostata, ne svaki dan.
