Struja koja do otoka putuje morskim dnom
Kad se na Hvaru upali svjetlo, struja je do žarulje doputovala kabelom položenim po dnu kanala — infrastrukturom koju nitko ne vidi, malo tko o njoj razmišlja, a bez koje bi život na hrvatskim otocima izgledao kao prije pola stoljeća. Ta nevidljiva mreža upravo prolazi kroz najveću obnovu u svojoj povijesti.
Projekt vrijedan 440 milijuna kuna
Hrvatski operator prijenosnog sustava (HOPS) polaganjem podmorskog kabela između Postira na Braču i Dugog Rata pokrenuo je projekt zamjene podmorskih 110-kilovoltnih kabela na jadranskim otocima, ukupne vrijednosti 440 milijuna kuna. U sklopu projekta planirano je postavljanje 42 kilometra kabela, a financiranje u cijelosti dolazi iz bespovratnih sredstava Nacionalnog plana oporavka i otpornosti.
Koji otoci dobivaju nove žile
Cilj je zamjena podmorskih kabela koji povezuju Krk, Cres i Lošinj na sjevernom Jadranu te Brač, Hvar i Korčulu na južnom. Prva faza završena je zamjenom kabela kopno-Brač i kopno-Krk, a druga faza obuhvatila je dionice Brač-Hvar i Hvar-Korčula te Krk-Cres i Cres-Lošinj. Paralelno, HEP je polagao 110-kilovoltni podmorski kabel između Pelješca i Korčule — otočna mreža se obnavlja s više strana istovremeno.
Dvostruko jača veza, čišća tehnologija
Postojeći kabeli s uljnom izolacijom mijenjaju se ekološki prihvatljivijom tehnologijom, a prijenosna moć novih kabela iznosi oko 136 MVA — gotovo dvostruko više od postojećih 70 MVA. To nije samo rezerva za klimatizacije u srpnju: veći kapacitet je preduvjet za elektrifikaciju otočnog prometa, punionice, dizalice topline i solarne elektrane koje bi jednog dana mogle slati struju u suprotnom smjeru — s otoka prema kopnu.
Optika koja putuje istim rovom
Detalj koji se često previdi: uz energetske kabele, novi sustavi uključuju i optičke kabele, čime se otvara prostor za razvoj IT sektora na otocima. Ista trasa po morskom dnu tako nosi i struju i internet — a za otočne zajednice koje pokušavaju zadržati mlade ljude i privući udaljene radnike, brza veza je infrastruktura jednako važna kao trajekt.
Jadran kao međunarodni koridor
Hrvatski projekti dio su šire slike: Sparkle razvija GreenMed, novi podmorski kabelski sustav koji će presijecati Jadransko more i povezivati Italiju s Hrvatskom, Crnom Gorom, Albanijom, Grčkom i Turskom. Jadransko dno tako postaje telekomunikacijski koridor kontinentalnog značaja — a svaka od tih trasa jednog dana treba inspekcije, popravke i održavanje, dakle posao za podvodne stručnjake.
Tko stvarno polaže kabel na dno
Polaganje podmorskog kabela izvode specijalizirani brodovi s dinamičkim pozicioniranjem, ali ključne točke — prilaze obali, križanja s postojećim instalacijama, mjesta gdje kabel treba ukopati ili zaštititi — obrađuju ronioci i ROV operateri. Kabel na dnu nije "postavi i zaboravi" infrastruktura: sidra, ribarski alati i podmorska erozija stalna su prijetnja, pa trase zahtijevaju periodične preglede cijelog radnog vijeka.
Podmorski kabeli su rijedak primjer infrastrukture koja je istovremeno kritična i potpuno nevidljiva — o njima se ne piše dok rade, a kad prestanu raditi, cijeli otok stane. Obnova koja je u tijeku znači da će sljedeća generacija otočana tu nevidljivost moći uzimati zdravo za gotovo.
