Pametni dom u Hrvatskoj: zašto 66% građana kaže da im jednostavno ne treba

Prema DZS-ovom istraživanju, glavni razlozi zbog kojih hrvatska kućanstva izbjegavaju pametne kućne sustave su cijena, briga za privatnost i jednostavno nepoznavanje da takvi sustavi postoje.

Reklame prikazuju dom u kojem se svjetla same pale kad uđete, termostat uči vaš raspored, a sve se kontrolira glasom ili aplikacijom. Stvarnost hrvatskih kućanstava, prema službenoj statistici, izgleda znatno skromnije — velika većina jednostavno ne vidi razlog za takav sustav.

Većina jednostavno ne osjeća potrebu

Državni zavod za statistiku svake godine provodi istraživanje o primjeni informacijskih i komunikacijskih tehnologija u kućanstvima (IKT-DOM). Najnoviji podaci pokazuju da najveći broj ispitanika — 66% — izjavljuje da nema potrebu za pametnim kućnim sustavima, što je dominantan razlog neusvajanja te tehnologije.

Cijena kao druga najveća prepreka

Uz nedostatak percipirane potrebe, 24% ispitanika navodi visoku cijenu uređaja kao prepreku njihovom korištenju. Za mnoga kućanstva, ulaganje u pametne prekidače, senzore i središnji hub djeluje kao trošak koji se teško opravda kad postojeći, "glupi" uređaji i dalje funkcioniraju bez problema.

Briga za privatnost i sigurnost jednako je izražena

Jednak broj ispitanika koji navodi cijenu kao prepreku izražava i zabrinutost oko privatnosti i sigurnosti podataka na uređajima, uz strah od mogućeg hakiranja sustava. Ta zabrinutost nije neosnovana — pametni kućni uređaji povezani na internet uistinu predstavljaju dodatnu površinu za potencijalne sigurnosne propuste u odnosu na klasične, nepovezane uređaje.

Neznanje kao iznenađujuće čest razlog

Čak 17% ispitanika izjavljuje da uopće nije znalo da takvi sustavi postoje — podatak koji sugerira da dio problema nije otpor prema tehnologiji, nego jednostavan nedostatak izloženosti marketingu ili osobnim preporukama koje bi ih upoznale s mogućnostima.

Usporedba s ranijim godinama pokazuje spor rast

Podaci iz 2022. pokazivali su da manje od 10% ispitanika koristi bilo koji oblik IoT sustava u domu, u bilo kojoj kategoriji uređaja. Usporedba s novijim podacima potvrđuje da usvajanje pametnog doma u Hrvatskoj raste, ali izrazito sporo — daleko od stope koju bi marketinški materijali tehnoloških tvrtki mogli sugerirati.

Što se ipak najčešće koristi

Unatoč niskoj ukupnoj stopi usvajanja, kategorije poput pametnih sigurnosnih kamera i pametne rasvjete pokazuju relativno veći interes od kompleksnijih, cjelovitih sustava automatizacije — vjerojatno zato što nude jasnu, odmah vidljivu korist bez potrebe za dubljim tehničkim razumijevanjem cijelog ekosustava.

Zašto rast ipak dolazi, samo sporije

Analize koje projiciraju razvoj pametnih domova do 2035. i dalje predviđaju rast tržišta, potaknut padom cijena osnovnih komponenti i sve jednostavnijom instalacijom bez potrebe za stručnjakom. Ipak, sadašnji podaci pokazuju da će taj rast u Hrvatskoj biti postupan, ne nagli skok koji bi mnogi u industriji priželjkivali.

Pametni dom ostaje tehnologija koja u teoriji rješava svakodnevne probleme, ali za dvije trećine hrvatskih kućanstava ti problemi jednostavno ne djeluju dovoljno hitno da opravdaju trošak i učenje novog sustava. Dok se cijena ne spusti, a jednostavnost korištenja ne poveća, ta će računica za većinu ostati nepovoljna.