Provizije za podizanje gotovine na bankomatu: koja banka u Hrvatskoj najviše naplaćuje u 2026.

Usporedba naknada Zabe, PBZ-a, Erste, OTP-a, Raiffeisenbank, HPB-a i Addika za podizanje gotovine na tuđem bankomatu u 2026.

Podignete sto eura na bankomatu koji nije "vaše" banke, pogledate potvrdu i shvatite da vam je s računa nestalo i do pet eura viška. Nije greška sustava - to je naknada, i u Hrvatskoj se ona i dalje razlikuje od banke do banke više nego što većina građana pretpostavlja, unatoč tome što je 2026. donijela najveću promjenu ovog tržišta u posljednjih desetak godina.

Nova pravila igre od 1. siječnja 2026.

Od početka 2026. na snagu je stupio Zakon o usporedivosti naknada, prebacivanju računa za plaćanje i pristupu osnovnom računu, koji građanima jamči neograničen broj besplatnih podizanja gotovine na bankomatima vlastite banke, uz dodatna dva besplatna podizanja mjesečno na bankomatu bilo koje druge banke čiji korisnik nije klijent - pod uvjetom da je riječ o računu za plaćanje na koji prima redovita primanja, odnosno plaću ili mirovinu. Ministarstvo financija ovo naziva paketom besplatnih usluga, a ideja je zaštititi prosječnog građanina od najčešćih troškova svakodnevnog bankarstva.

Zakon, međutim, ostavlja prijelazni rok do 1. siječnja 2027. da banke uspostave zajedničku nacionalnu bankomatsku mrežu. Ako je do tada ne uspostave, svaka će banka biti dužna svakom potrošaču koji nije njezin klijent omogućiti dva besplatna podizanja mjesečno. Do potpune primjene, dakle, i dalje vrijede stari cjenici za sve transakcije izvan besplatnog paketa - a upravo tu se pokazuju velike razlike među bankama.

Koliko točno naplaćuju najveće banke

Kada zbrojite fiksni dio naknade i postotak od podignutog iznosa, slika postaje jasnija. Zagrebačka banka za podizanje gotovine na bankomatima drugih pružatelja u Hrvatskoj i zemljama Europskog gospodarskog prostora naplaćuje 2,5 posto plus 1,19 eura po transakciji, dok izvan EGP-a naknada raste na 3 posto plus 1,99 eura. PBZ naplaćuje 2,5 posto plus 1,13 eura za podizanja na bankomatima drugih pružatelja u Hrvatskoj i prekogranične transakcije u eurima.

Erste banka ima dvostruki sustav - unutar vlastite MBNet mreže u Hrvatskoj naknada je 0,93 eura plus 2 posto iznosa, dok izvan MBNet mreže, uključujući inozemstvo, naknada raste na 1,19 eura plus 2,5 posto. Zanimljivo, podizanja karticom na bankomatima Erste grupe u Austriji, Mađarskoj, Sjevernoj Makedoniji, Bosni i Hercegovini, Češkoj, Slovačkoj, Srbiji, Rumunjskoj, Moldaviji i Crnoj Gori za klijente Erste banke su besplatna.

OTP banka naplaćuje 2,5 posto od iznosa transakcije, s minimalnom naknadom od 3,32 eura, što znači da su manja podizanja razmjerno skuplja. Isto pravilo minimalne naknade od 3,32 eura vrijedi i za Raiffeisenbank, čija je nominalna stopa niža - 1,5 posto - ali minimum je isti kao kod OTP-a. HPB (Hrvatska poštanska banka) naplaćuje 2 posto plus 1,19 eura, dok Addiko banka ima jednu od najviših kombinacija na tržištu - 2,5 posto plus 1,99 eura po transakciji.

Tko je zapravo najskuplji

Kada se svi cjenici prevedu u konkretan primjer - podizanje 100 eura na bankomatu banke čiji niste klijent - Addiko banka izlazi na vrh s naknadom od otprilike 4,49 eura, zahvaljujući kombinaciji relativno visokog postotka i visoke fiksne naknade od 1,99 eura. Zagrebačka banka slijedi s oko 3,69 eura za podizanja unutar Europskog gospodarskog prostora, a ta naknada dodatno raste na gotovo 5 eura za podizanja izvan EGP-a, gdje se primjenjuje viša stopa od 3 posto plus 1,99 eura.

Slika se mijenja kod manjih iznosa. Ako podižete, primjerice, samo 20 eura, minimalne naknade OTP-a i Raiffeisenbanke od 3,32 eura postaju razmjerno najskuplje, jer se fiksni minimum ne smanjuje bez obzira na to koliko malen iznos podižete. Erste unutar vlastite MBNet mreže i dalje ostaje najpovoljnija opcija za manje iznose, zahvaljujući nižoj fiksnoj komponenti od 0,93 eura.

Zašto banke uopće naplaćuju "tuđi" bankomat

Naknada za podizanje na bankomatu druge banke pokriva trošak koji nastaje jer banka vlasnica bankomata mora servisirati, puniti gotovinom i osiguravati uređaj za korisnike koji uopće nisu njezini klijenti. U praksi to znači da manje banke s gušćom bankomatskom mrežom, poput Zagrebačke banke ili PBZ-a, imaju manje razloga snižavati naknade, dok banke s manjom mrežom bankomata - poput Addika - naknadu koriste i kao način da potaknu korisnike da se drže vlastitih uređaja ili alternativnih kanala poput POS terminala s cashback opcijom.

Kako u praksi izbjeći naknadu

Najjednostavniji način ostaje korištenje bankomata vlastite banke gdje god je to moguće, budući da je takvo podizanje od 2026. neograničeno besplatno za sve klijente. Kada to nije opcija, dva besplatna podizanja mjesečno na bankomatu druge banke pokrivaju većinu uobičajenih potreba prosječnog građanina koji prima plaću ili mirovinu na račun. Za one kojima ni to nije dovoljno, isplati se planirati veća, rjeđa podizanja umjesto čestih manjih - budući da fiksni dio naknade jednako "boli" bez obzira na iznos, veće podizanje smanjuje udio naknade u ukupnom trošku.

Korisnicima OTP-a dodatna opcija su kiosci Tiska, gdje se gotovina može podignuti uz fiksnu naknadu od 0,66 eura neovisno o iznosu - rješenje koje za veće svote ostaje znatno povoljnije od klasičnog bankomata druge banke.

Što donosi 2027.

Ako banke do 1. siječnja 2027. ne uspostave zajedničku nacionalnu bankomatsku mrežu kakvu najavljuje Ministarstvo financija, zakonska obveza dva besplatna podizanja mjesečno kod bilo koje banke postat će univerzalno pravo svakog građanina, neovisno o tome je li riječ o klijentu ili ne. To bi u praksi značilo kraj ere u kojoj je izbor banke značajno utjecao na trošak svakodnevnog podizanja gotovine - no do tada, razlike među cjenicima i dalje su stvarne i mogu se mjeriti u desetcima eura godišnje za nekoga tko redovito podiže gotovinu izvan mreže vlastite banke.

Do potpune primjene tog rješenja, provjera vlastitog cjenika prije putovanja ili prije rutinskog podizanja na "krivom" bankomatu ostaje jedina sigurna zaštita od neugodnog iznenađenja na računu.