Hrvatski zavod za javno zdravstvo upotrebljava riječ "epidemija" kad govori o kratkovidnosti kod djece — riječ koju liječnici ne koriste olako. Globalno, kratkovidnost trenutno pogađa otprilike 2,2 milijarde ljudi, a procjene sugeriraju da će do 2050. gotovo polovica svjetske populacije biti kratkovidna. Ono što je nekad bilo genetski uvjetovano stanje, sve više izgleda kao posljedica načina na koji djeca danas provode vrijeme.

Brojka koja se ne može ignorirati

Nedavne meta-analize pokazuju da djeca koja provedu četiri sata dnevno ispred ekrana imaju dvostruko veći rizik od razvoja kratkovidnosti u usporedbi s djecom koja provedu sat vremena ili manje ispred ekrana. Preciznije, studija objavljena u časopisu JAMA Network Open otkrila je da svaki dodatni sat dnevno ispred ekrana povećava rizik od kratkovidnosti za 21%.

Rizik od kratkovidnosti raste sa satima provedenim ispred ekrana ≤1 sat/dan 2-3 sata/dan 4+ sata/dan osnovni rizik povišen 2× rizik

HZJZ upozorava na širenje problema u Hrvatskoj

Hrvatski zavod za javno zdravstvo upozorava na "epidemiju kratkovidnosti" povezanu s rastućom dostupnošću digitalnih uređaja. Ova poruka nije usamljena — hrvatski oftalmolozi diljem zemlje izvještavaju o sve mlađoj djeci koja dolazi na prve preglede s već razvijenom miopijom, stanje koje je prije desetljeće bilo tipično za srednjoškolce, a danas se pojavljuje već u nižim razredima osnovne škole.

Vrijeme vani kao zaštitni faktor

Stručnjaci naglašavaju da vrijeme provedeno vani može smanjiti vjerojatnost pojave kratkovidnosti kod mladih ljudi. Snažni dokazi kod dječje populacije upućuju na čimbenike životnog stila, uključujući intenzivnu aktivnost blizu očiju kao rizični faktor, i duže vrijeme provedeno na otvorenom kao zaštitni faktor u razvoju i napredovanju kratkovidnosti tijekom djetinjstva. Mehanizam nije potpuno razjašnjen, ali prirodna svjetlost i gledanje u daljinu na otvorenom prostoru čini se da usporavaju izduživanje očne jabučice koje uzrokuje miopiju.

Globalni kontekst: mobiteli u rukama sve mlađe djece

Globalno, pristup mobilnim telefonima gotovo se utrostručio u manje od desetljeća — s 21,6% u 2014. na 69% u 2023. Ovaj eksplozivni rast dostupnosti uređaja poklapa se s razdobljem u kojem je stopa dječje kratkovidnosti počela ubrzano rasti, što istraživačima daje jak, iako ne i konačno dokazan, uzročni signal.

Tjedan svjesnosti o kratkovidnosti 2026.

Od 18. do 24. svibnja 2026. obilježava se globalni "Tjedan svjesnosti o kratkovidnosti 2026.", kampanja posvećena podizanju svijesti o miopiji kao jednom od najbrže rastućih problema s vidom kod djece i mladih. Ovakve kampanje pokušavaju potaknuti roditelje da kratkovidnost ne shvaćaju kao neizbježnu genetsku sudbinu, nego kao stanje na koje svakodnevne navike izravno utječu.

Praktični savjeti za hrvatske roditelje

Oftalmolozi preporučuju takozvano "pravilo 20-20-20" — svakih 20 minuta gledanja u ekran, dijete bi trebalo 20 sekundi gledati u nešto udaljeno barem 20 stopa (oko 6 metara). Uz to, cilj od najmanje dva sata dnevno provedena na otvorenom prostoru, čak i tijekom oblačnih dana, pokazao se u istraživanjima kao jedan od najučinkovitijih načina usporavanja razvoja kratkovidnosti kod djece.

Zašto rano otkrivanje mijenja sve

Redoviti pregledi vida kod djece, idealno već od predškolske dobi, omogućuju rano otkrivanje kratkovidnosti prije nego što značajno napreduje. Postoje i medicinske intervencije poput posebnih kontaktnih leća i kapi koje mogu usporiti napredovanje miopije kod djece, ali njihova učinkovitost je veća što se kratkovidnost otkrije ranije.

Kratkovidnost kod djece više se ne može promatrati isključivo kao genetska lutrija. Ravnoteža između vremena ispred ekrana i vremena na otvorenom postala je mjerljiv, znanstveno potvrđen faktor koji roditelji stvarno mogu kontrolirati — čak i kad je borba protiv privlačnosti ekrana svakodnevno teška.

Izvori i dodatno čitanje