Svjetska banka procjenjuje da bi globalno gospodarstvo moglo izgubiti gotovo 4% godišnjeg BDP-a do 2050. ako se otpornost na antibiotike ne riješi. To nije apokaliptična znanstvena fantastika — to je projekcija temeljena na trendu koji se već događa, uključujući i u Hrvatskoj, gdje potrošnja antibiotika ponovno raste umjesto da se smanjuje.

Brojke koje idu u pogrešnom smjeru

Nakon pandemije, potrošnja antibiotika u ambulantnom i bolničkom sektoru pokazuje zabrinjavajući uzlazni trend. Prema podacima ECDC-a, potrošnja antibiotika u Hrvatskoj skočila je s 18,2 propisane dnevne doze na tisuću stanovnika u 2021. na 20,2 doze u 2022. — najviša brojka od 2011. godine. U ukupnoj potrošnji antibiotika, promatrano zajedno u zajednici i bolnicama, Hrvatska je 2021. bila na visokom osmom mjestu u EU27, uz Norvešku, Island i Veliku Britaniju.

Potrošnja antibiotika u Hrvatskoj porasla s 18,2 na 20,2 doze na tisuću stanovnika 2021. 2022. 18,2 20,2

Što su superbakterije i zašto su opasne

Superbakterije su bakterije koje su stekle otpornost na većinu postojećih antibiotika i pokazuju visok potencijal za uzrokovanje infekcija i širenje s osobe na osobu. U razdoblju između 2007. i 2015. u zemljama EU/EEA, broj smrti od infekcija uzrokovanih bakterijama otpornim na antibiotike porastao je 2,5 puta, s najvećim porastom smrti od K. pneumoniae otporne na karbapeneme — čak 6,16 puta.

Hrvatska specifičnost: K. pneumoniae raste, A. baumannii stabilan

Broj izolata A. baumannii vratio se na približno pretpandemijske vrijednosti, no broj prijavljenih izolata K. pneumoniae otpornih na karbapeneme nastavio je rasti. Ovaj detalj važan je jer K. pneumoniae uzrokuje teške bolničke infekcije, a otpornost na karbapeneme — antibiotike koji se često koriste kao "posljednja linija obrane" — znači da liječnici ostaju sa sve manje opcija liječenja kad standardna terapija zakaže.

Zašto raste potrošnja umjesto da pada

Desetljećima traju kampanje javnog zdravstva koje upozoravaju na prekomjerno propisivanje antibiotika, a ipak brojke u Hrvatskoj rastu. Dio objašnjenja leži u pritisku pacijenata koji očekuju antibiotik čak i za virusne infekcije protiv kojih antibiotici ne djeluju, dok dio odgovornosti snose i liječnici koji, pod vremenskim pritiskom, ponekad propisuju antibiotik kao "sigurnu" opciju umjesto da čekaju rezultate dijagnostike.

Europski dan svjesnosti kao pokušaj promjene

Hrvatski zavod za javno zdravstvo svake godine obilježava Europski tjedan svjesnosti o antibioticima, kampanju usmjerenu na edukaciju građana o tome zašto antibiotici ne djeluju na prehlade i gripu, i zašto svaka nepotrebna doza pridonosi širem problemu otpornosti. Učinak ovih kampanja teško je mjeriti izravno, ali brojke potrošnje sugeriraju da poruka još uvijek ne dopire dovoljno duboko.

Što to znači za obično liječenje u budućnosti

Scenarij u kojem obična infekcija mokraćnog sustava ili upala grla postaju teško izlječive zbog otpornosti na antibiotike nije hipotetski — to je smjer u kojem se trenutni trendovi kreću ako se ništa ne promijeni. Rutinski kirurški zahvati, koji danas nose minimalan rizik zahvaljujući profilaktičkim antibioticima, mogli bi ponovno postati opasniji u svijetu gdje standardni antibiotici prestanu djelovati.

Što pojedinac stvarno može učiniti

Dovršavanje cijelog propisanog kruga antibiotika, čak i kad se simptomi povuku ranije, ostaje jedna od najvažnijih, a najčešće zanemarenih mjera. Jednako važno je ne tražiti antibiotik od liječnika za svaku prehladu, i ne koristiti ostatke antibiotika iz prethodne terapije za novu bolest bez konzultacije.

Otpornost na antibiotike nema dramatičan trenutak objave poput pandemije — nema zatvaranja škola ni naslovnica preko noći. Umjesto toga, gradi se tiho, godinu za godinom, kroz milijune malih odluka o tome kada posegnuti za tabletom. Hrvatske brojke za 2022. pokazuju da se ta gradnja trenutno odvija u pogrešnom smjeru.

Izvori i dodatno čitanje