Rak vrata maternice pripada rijetkoj kategoriji zloćudnih bolesti koje se gotovo u potpunosti mogu spriječiti — ne ranim otkrivanjem, nego jednostavnim cjepivom danim prije nego što je osoba uopće izložena virusu koji ga uzrokuje. Unatoč tome, hrvatska stopa cijepljenja protiv HPV-a i dalje zaostaje toliko da stotine žena svake godine dobiju dijagnozu bolesti koja se u velikoj mjeri mogla izbjeći.
Napredak koji postoji, ali nije dovoljan
Pokrivenost punom dozom HPV cijepljenja značajno se povećala među generacijskim kohortama od 2016. do 2023., s 4,49 posto za rođene 2000. na 36,88 posto za rođene 2008., uz posebno snažan rast kod djevojčica, s 7,74 posto na 44,98 posto, u usporedbi s dječacima, gdje je rast bio od 1,44 posto na 29,14 posto. Ovi brojevi pokazuju jasan pozitivan trend, ali i dalje ostavljaju većinu hrvatske djece necijepljenom protiv virusa koji uzrokuje ne samo rak vrata maternice, nego i druge vrste raka kod oba spola.
Razlika između spolova se smanjuje, ali sporo
Pokrivenost cijepljenjem kod djevojčica bila je značajno viša nego kod dječaka, iako se omjer žensko-muško smanjio s 5,39 za rođene 2000. na 1,54 za rođene 2008., što ukazuje na poboljšanje ravnoteže spolova tijekom vremena. Ovaj pomak odražava širu promjenu u javnozdravstvenoj komunikaciji — HPV cjepivo se dugo promoviralo gotovo isključivo kao "cjepivo za djevojčice", iako virus uzrokuje i rakove grla, penisa i anusa kod muškaraca, kao i genitalne bradavice kod oba spola.
Najviša zabilježena stopa i njezino značenje
Najviša zabilježena pokrivenost cijepljenjem bila je u kategoriji jedne doze, dosežući 52,78 posto za djevojčice rođene 2008. Ova brojka je važna jer pokazuje da značajan dio populacije počne proces cijepljenja, ali ga ne dovrši do pune, preporučene doze — signal da bi ciljane intervencije usmjerene na dovršavanje već započetog ciklusa cijepljenja mogle biti jednako vrijedne kao kampanje usmjerene na privlačenje potpuno necijepljenih obitelji.
Stvaran teret bolesti u Hrvatskoj
Prema podacima iz 2020., 276 žena dijagnosticirano je rakom vrata maternice u Hrvatskoj, sa standardiziranom stopom od 12,6 na 100.000 stanovnika. Ova brojka predstavlja stvarne, imenovane pacijentice — svaka od njih prošla je kroz dijagnozu, liječenje i, za neke, gubitak života od bolesti za koju danas postoji cjepivo sposobno spriječiti veliku većinu slučajeva da je primijenjeno prije izloženosti virusu.
Zašto vrijeme cijepljenja toliko utječe na učinkovitost
HPV cjepivo najučinkovitije je kad se primijeni prije prve seksualne aktivnosti, obično preporučeno u dobi od 11 do 12 godina, upravo zato što djeluje kao prevencija prije izloženosti virusu, ne kao liječenje nakon infekcije. Ovo je ključan razlog zašto odgađanje cijepljenja, čak i za nekoliko godina, može značajno smanjiti njegovu praktičnu korist za pojedinačno dijete, neovisno o tome što cjepivo samo po sebi ostaje jednako djelotvorno u laboratorijskom smislu.
Što bi moglo ubrzati napredak
S obzirom na to da je nacionalni program cijepljenja protiv HPV-a već uveden i da trend pokazuje jasan rast, daljnji napredak vjerojatno ovisi o ciljanoj komunikaciji prema pedijatrima i obiteljskim liječnicima kao ključnim glasovima povjerenja za roditelje, uz jasniju poruku da cjepivo štiti oba spola, ne samo djevojčice. Za roditelje koji razmišljaju o cijepljenju djeteta, razgovor s pedijatrom prije dvanaeste godine ostaje najizravniji način da se iskoristi puna zaštitna vrijednost cjepiva, umjesto čekanja i potencijalnog gubitka optimalnog vremenskog prozora za maksimalnu učinkovitost.
Izvori i dodatno čitanje
- Trends Towards Enhanced Rates and Sex Parity in HPV Vaccination in Croatia (2016–2023) — PMC
- Trends Towards Enhanced Rates and Sex Parity in HPV Vaccination in Croatia — MDPI Vaccines
- Cervical HPV type-specific pre-vaccination prevalence and age distribution in Croatia — PMC
- Cervical HPV type-specific pre-vaccination prevalence and age distribution in Croatia — PLOS One
- Strengthening the role of community pharmacy in HPV vaccination roll-out — PLOS One




