Šalter koji je zamijenjen prijavom u sustav

Sustav e-Građani star je više od desetljeća i digitalizirao je preko 100 usluga — koliko je stvarno zaživio u svakodnevici hrvatskih građana.

Šalter koji je zamijenjen prijavom u sustav

Izvadak iz matične knjige rođenih, potvrda o nekažnjavanju, prijava prebivališta — sve su to nekad značile pola slobodnog dana, red na šalteru i papirić koji se onda nosi na drugi šalter. Dio te birokracije danas se rješava prijavom u jedan sustav, s laptopa ili telefona. Pitanje je koliko je taj sustav stvarno zaživio u svakodnevici prosječnog građanina, a koliko ostaje poznat samo onima koji su se s njim jednom morali suočiti.

Sustav star više od desetljeća

Hrvatska provodi digitalizaciju javne uprave od 2014. godine, kad je počeo raditi sustav e-Građani, koji je do danas digitalizirao više od 100 usluga. To je dovoljno dugo razdoblje da se sustav ne može smatrati novotarijom — riječ je o infrastrukturi staroj koliko i cijela jedna generacija srednjoškolaca koja danas prvi put glasa.

Brojka koja zvuči impresivno dok se ne stavi u kontekst

Prema podacima s Portala otvorenih podataka, od 1. lipnja 2014. do 31. svibnja 2022. ukupan broj korisnika sustava e-Građani iznosio je 2.837.412. To je više od polovice odrasle populacije Hrvatske kroz osam godina prikupljanja — brojka koja pokazuje da je sustav dosegao značajan dio građana, ali ne otkriva koliko je od njih sustav koristilo jednom, za jednu potvrdu, i nikad se više nisu vratili.

Personalizirane poruke kao tiha, ali stvarna korist

Do kraja 2020. godine građani su u svom osobnom korisničkom pretincu mogli primati 106 vrsta personaliziranih e-poruka s različitim informacijama i obavijestima. Ova funkcija rijetko se spominje u javnoj raspravi o digitalizaciji, ali za građanina znači da obavijest o isteku osobne iskaznice ili promjeni prebivališta stiže automatski, bez potrebe da sam prati rokove.

Plan koji ide dalje od trenutnog stanja

Nacionalni plan oporavka i otpornosti za razdoblje 2021.–2026. uključuje uspostavu središnjeg sustava interoperabilnosti, centralnog skladišta podataka i sustava poslovne analitike, nadogradnju Centra dijeljenih usluga te uspostavu jedinstvenog kontakt-centra za sve e-usluge javne uprave. Cilj nije samo digitalizirati pojedinačne usluge, nego povezati sustave različitih ministarstava tako da građanin jednom unese podatak, a ne ponavlja ga na svakom šalteru iznova.

Zašto brzina rasta broja korisnika i dalje varira po regijama

Podaci o regionalnoj upotrebi sustava e-Građani pokazuju razlike između urbanih i ruralnih područja, što odražava širi obrazac digitalne pismenosti i pristupa internetu diljem zemlje. Građanin u velikom gradu s brzim internetom i digitalnom rutinom koristi sustav za desetak različitih usluga; građanin u manjem mjestu, bez te rutine, često i dalje radije ode osobno na šalter, čak i kad postoji brža digitalna alternativa.

Ono što e-Građani još uvijek ne rješava

Unatoč digitaliziranim uslugama, dio administrativnih koraka i dalje zahtijeva fizičku prisutnost — osobno potpisivanje pojedinih obrazaca, preuzimanje dokumenata s pečatom ili identifikaciju licem u lice kod pojedinih specifičnih zahtjeva. Sustav e-Građani značajno je smanjio broj nužnih odlazaka na šalter, ali ga nije u potpunosti ukinuo, što znači da potpuna digitalna uprava za sada ostaje cilj, ne stvarnost.

Deset godina nakon pokretanja, e-Građani je prestao biti eksperiment i postao infrastruktura koju milijuni građana koriste barem povremeno — no razlika između "sustav postoji" i "sustav je stvarno zamijenio šalter u svakodnevnom životu" i dalje ovisi o tome gdje u Hrvatskoj živite.