Broj koji se nije pomaknuo koliko bismo očekivali
Nakon više od desetljeća kampanja "djevojke, programirajte", konferencija o ženama u tehnologiji i mentorskih programa, brojka je i dalje otrežnjujuća: žene čine tek nešto više od 14 posto zaposlenih u domaćem IKT sektoru. To je manje od 17 posto koliko iznosi prosjek Europske unije — Hrvatska zaostaje čak i za regionalnim prosjekom u pitanju koje se javno raspravlja već godinama.
Gdje su žene u IT-u zapravo zaposlene
Podaci pokazuju da nešto više od 24 posto žena u IT industriji radi na upravljačkim pozicijama, isto toliko na vođenju projekata, dok se tek 13,6 posto bavi samim programiranjem. Ostatak je raspoređen na različitim drugim tehnološkim pozicijama. Drugim riječima, žene su u hrvatskom IT sektoru koncentrirane u menadžmentu i projektnom vođenju, a znatno rjeđe u samom pisanju koda — obrazac koji sugerira da ulazna barijera za programersku ulogu ostaje viša za žene nego za muškarce.
Iznenađujuća statistika koja ide u prilog Hrvatskoj
Ne sve brojke idu na štetu Hrvatske. Kad je riječ o jazu u plaćama programerki naspram programera, Hrvatska i Latvija su druge zemlje s najnižim jazom u plaćama, iznosa -6 posto — što znači da programerke u Hrvatskoj zapravo zarađuju malo više od svojih muških kolega na istoj poziciji. To je rijedak primjer gdje hrvatski IT sektor prednjači, a ne zaostaje, u odnosu na europski prosjek.
Europa naspram Azije: neugodna usporedba
U Europi je postotak programerki samo 11 posto, značajno manje od 19 posto u Aziji. Ta razlika nije slučajna — analize često povezuju veći udio žena u azijskim tehnološkim sektorima s drukčijim kulturološkim očekivanjima oko "tehničkih" zanimanja i ranijim uvođenjem informatike kao obveznog predmeta u obrazovni sustav.
Iskustvo koje statistika ne hvata
Prema jednom istraživanju, samo 16 posto žena u hrvatskoj IT industriji izjavilo je da nije doživjelo spolnu diskriminaciju — što znači da je 84 posto imalo neko iskustvo diskriminacije na poslu, u različitim oblicima i intenzitetu. Ta brojka je teže mjerljiva od postotka zaposlenih, ali vjerojatno bolje objašnjava zašto se ulazni postotak od 14 posto ne pretvara automatski u ravnomjerniju raspodjelu na tehničkim pozicijama.
Jaz u plaćama ide u korist hrvatskih programerki, ali jaz u broju i pozicioniranju ostaje širok — dvije statistike koje zajedno crtaju složeniju sliku od jednostavne priče o "napretku" ili "zaostajanju".
