Web pristupačnost: novi europski zakon koji se od 2026. odnosi i na privatne tvrtke

Europski akt o pristupačnosti obvezuje sve tvrtke s više od 10 zaposlenih ili prometom iznad 2 milijuna eura da usklade web stranice sa standardom WCAG — do sad je pravilo vrijedilo samo za javni sektor.

Web stranica koja izgleda savršeno na monitoru dizajnera može biti potpuno neupotrebljiva za osobu koja koristi čitač zaslona ili se kroz sadržaj kreće samo tipkovnicom. Do nedavno je ta razlika bila pravno relevantna samo za tijela javnog sektora — od 2026. tiče se i znatno šireg kruga privatnih tvrtki.

Zakon koji je dosad vrijedio samo za javni sektor

Hrvatska je u nacionalno zakonodavstvo prenijela europsku Direktivu (EU) 2016/2102 o pristupačnosti internetskih stranica i mobilnih aplikacija tijela javnog sektora kroz Zakon o pristupačnosti mrežnih stranica i programskih rješenja za pokretne uređaje tijela javnog sektora (NN 17/19). Do sada je obveza usklađenosti vrijedila prvenstveno za državne institucije, škole, bolnice i slične javne subjekte.

Europski akt o pristupačnosti proširuje krug obveznika

Europski akt o pristupačnosti (EAA) prvi je zakon koji obvezuje pružatelje digitalnih proizvoda i usluga da zadovolje jasne standarde pristupačnosti — čime osobama sa slušnim, govornim, vizualnim ili motoričkim invaliditetom osigurava punopravan pristup digitalnom prostoru. Zakon obuhvaća sve tvrtke s više od 10 zaposlenih ili prometom većim od 2 milijuna eura koje nude digitalne proizvode i usluge na tržištu EU.

Tko konkretno mora uskladiti stranice

Odredbe se odnose na širok raspon sektora — internetske trgovine, banke, telekomunikacijske operatere, pružatelje digitalnog obrazovanja i sve druge tvrtke koje ispunjavaju prag od 10 zaposlenih ili 2 milijuna eura prometa. Manje tvrtke ispod tog praga formalno ostaju izvan izravne obveze, iako dobra praksa preporučuje usklađenost neovisno o zakonskom minimumu.

WCAG kao referentni standard

Standard prema kojem se procjenjuje usklađenost je WCAG (Web Content Accessibility Guidelines) razvijen u sklopu inicijative za mrežnu pristupačnost (WAI) pri W3C konzorciju, u kombinaciji s europskom normom EN 301 549. WCAG definira konkretne, mjerljive kriterije — kontrast boja, mogućnost navigacije tipkovnicom, alternativni tekst za slike, strukturu naslova — koje stranica mora zadovoljiti.

Najčešće greške na hrvatskim stranicama

Tipični propusti uključuju nedostatak alternativnog teksta za slike, nedovoljan kontrast između teksta i pozadine, forme koje nije moguće ispuniti isključivo tipkovnicom, te video sadržaj bez titlova ili transkripta. Ove greške često prolaze nezapaženo jer ih većina korisnika bez invaliditeta jednostavno ne primijeti.

Kako provjeriti vlastitu stranicu

Postoje besplatni automatizirani alati koji provjeravaju osnovnu WCAG usklađenost stranice i ističu najočitije probleme — iako automatska provjera ne zamjenjuje potpunu reviziju, dovoljna je za brzu inicijalnu procjenu koliko je stranica daleko od standarda.

Zašto ovo nije samo pravno pitanje

Osim izbjegavanja potencijalnih kazni, pristupačna stranica proširuje stvarnu publiku koja može koristiti proizvod ili uslugu — starije korisnike, osobe s privremenim ograničenjima poput ozljede ruke, pa čak i korisnike koji jednostavno koriste stranicu u nepovoljnim uvjetima, poput jakog sunčevog svjetla na ekranu mobitela.

Web pristupačnost dugo je bila tema koju su ozbiljno shvaćale uglavnom velike institucije i entuzijasti unutar struke. Proširenje obveze na privatni sektor 2026. mijenja tu računicu — pitanje više nije hoće li tvrtka uskladiti stranicu, nego kada, i s kojim rizikom ako to ne učini na vrijeme.