Zamislite dvoje kolega. Oboje su završili trogodišnju srednju školu, oboje rade puno radno vrijeme, oboje plaćaju doprinose u isti mirovinski fond, isti zdravstveni sustav. Jednoga jutra kreću na posao — jedna u tekstilnu tvornicu, drugi u kokpit.
Na kraju mjeseca, ona na račun dobije oko 926 eura neto. On dobije 2.279 eura.
Razlika od 1.353 eura nije greška u sustavu. To jest sustav.
Što nam DZS kaže o sektorskim plaćama
Prema podacima Državnog zavoda za statistiku za studeni 2025., raspon prosječnih neto plaća po djelatnostima u Hrvatskoj je — da budem direktan — nevjerojatan.
Dakle, od 926 eura u proizvodnji odjeće do 2.279 eura u zračnom prijevozu. Između toga, administrativne i pomoćne usluge stoje na 1.150 eura, građevina na 1.209 eura — a tek negdje u sredini vidimo državni prosjek od 1.498 eura.
Vrijedi naglasiti: ovo su prosjeci. Unutar svakog sektora postoje rasponi, menadžeri zarađuju više od operatera, iskusniji od početnika. Ali trendovi su jasni.
Zašto uopće postoji ta razlika?
Kratki odgovor: tržište. Dugi odgovor: tržište, ali ne uvijek pošteno.
Pilot je skupo školovati, licenca je složena, odgovornost ogromna, a broj kvalificiranih pilota ograničen. Poslodavci moraju platiti da privuku i zadrže kvalitetne ljude. To je, u principu, tržišna logika koja funkcionira.
S druge strane, šivanje nije lako naučiti — ali školarima ga se ne percipira kao "vještinu s vrijednošću". Industrija odjeće je globalno fragmentirana, a Hrvatska se natječe s proizvođačima iz zemalja s puno nižim troškovima rada. Poslodavci koriste tu poziciju: alternativa je premještanje proizvodnje negdje jeftinije.
Rezultat? Onaj koji drži iglu plaća za to što nema tržišnu moć na svojoj strani.
Je li to pravedno?
Tu odgovor ovisi o tome čega se pridržavate.
Ako mislite da tržišna vrijednost određuje pravednost plaće, onda — da, sustav radi ispravno. Piloti su rijedak resurs s velikom odgovornošću, a šivači su zamjenjiviji u globalnom lancu opskrbe. Tržište govori.
Ali ako mislite da je rad vrijedan sam po sebi — da fizički naporan, precizan posao koji netko obavlja 8 sati dnevno zaslužuje dostojanstvenu naknadu neovisno o tome koliko je zamjenljiv — onda se 926 eura čini kao argument za nešto drugo.
Hrvatska nije iznimka u ovome. Isti obrazac postoji diljem Europe i svijeta. Ali kontrast je izoštreno vidljiv kad se sve zbiva unutar iste države, s istim poreznim zakonom i istim minimalcem od 1.050 eura bruto koji nekim sektorima jedva ostavlja prostora za disanje.
Odgovora nema jednostavnih. Ali pitanje vrijedi postavljati.
Izvori i dodatno čitanje
- DZS — Prosječne neto i bruto plaće po djelatnostima, studeni 2025. — detaljni podaci o plaćama po NKDJ sektorima
- Bloomberg Adria — Tko ima najveće, a tko najmanje plaće u HR — analiza sektorskih razlika s komentarima stručnjaka
- After5 — Najplaćenija zanimanja u HR 2025. — pregled najpoželjnijih sektora prema visini plaće
- DZS — Baza podataka plaća — sve serije podataka, dostupne za preuzimanje
- 035portal — Tko zarađuje najviše, a tko najmanje — pregled plaća po djelatnostima za 2025.
