1.100 brodova u jednom danu pokazivalo je krivu poziciju — GPS spoofing postao je stvaran ratni alat

U prvom tromjesečju 2026. zabilježeno je gotovo milijun događaja ometanja GPS signala, s 98% koncentriranih oko Perzijskog zaljeva. Lažiranje koordinata broda više nije rijetka anomalija nego rastuća prijetnja globalnom pomorskom prometu.

Kapetan tankera koji plovi kroz Ormuški tjesnac gleda na zaslon i vidi da se njegov brod, prema GPS-u, nalazi na kopnu, kilometrima od stvarne pozicije. Ovo nije kvar uređaja niti greška u softveru — riječ je o namjernom, sve češćem napadu na satelitsku navigaciju koji je tijekom 2026. dosegnuo razmjere kakve pomorska industrija nikad prije nije vidjela.

Brojka koja pokazuje razmjer krize

U samo dvadeset četiri sata početkom 2026., navodno je preko 1.100 brodova u Perzijskom zaljevu bilo pogođeno GPS ometanjem i lažiranjem — pojavljivala su se na pogrešnim lokacijama, s degradiranim AIS podacima i povećanim rizikom sudara. U prvom tromjesečju 2026. zabilježeno je otprilike 978.000 događaja globalno, s 98 posto koncentriranih na Bliskom istoku, i preko 1.100 pogođenih brodova u regiji. Ova brojka za prvo tromjesečje predstavlja najveću jednu koncentraciju pomorskih događaja ometanja ikad zabilježenu.

Razlika između ometanja i lažiranja

Podaci tvrtke Lloyd's List Intelligence zabilježili su 1.735 događaja ometanja GPS-a koji su pogodili 655 brodova od početka iranskog rata do 3. ožujka 2026., pri čemu se dnevni broj incidenata više nego udvostručio, porastavši s 350 na početku sukoba na 672 do 2. ožujka. Važno je razlikovati dvije vrste napada — ometanje jednostavno blokira GPS signal, ostavljajući brod bez pozicije, dok lažiranje aktivno šalje lažne, netočne koordinate koje sustav prihvaća kao stvarne, potencijalno opasnija situacija jer posada može djelovati na temelju pogrešnih podataka bez svijesti da su podaci netočni.

Tko stoji iza porasta ovih incidenata

Podaci tvrtke Marlink pokazuju porast od 50 posto u satelitskom ometanju i lažiranju koje pogađa globalno brodarstvo u ožujku 2026., povezan s rastućim geopolitičkim napetostima, posebno u regijama poput Bliskog istoka. Ova povezanost s geopolitičkim sukobima nije slučajna — GPS ometanje sve se češće koristi kao alat elektroničkog ratovanja, gdje strane u sukobu namjerno degradiraju satelitsku navigaciju u strateški važnim vodnim putovima kako bi otežale kretanje neprijateljskih ili čak neutralnih brodova.

Zašto je ovo strateška, ne samo tehnička prijetnja

Između 2025. i 2026., razmjer utjecaja GPS ometanja na komercijalno brodarstvo značajno je porastao, odražavajući kako je GPS ometanje evoluiralo iz uporne pomorske prijetnje u stratešku operativnu opasnost. Ova evolucija — od povremene smetnje prema aktivnom oružju sukoba — predstavlja temeljnu promjenu u tome kako pomorska industrija mora razmišljati o GPS pouzdanosti, ne više kao o tehničkoj infrastrukturi koja jednostavno povremeno zakaže, nego kao o resursu koji netko aktivno i namjerno može onesposobiti.

Kako brodovi pokušavaju prepoznati lažni signal

Suvremeni pristupi obrani uključuju unakrsnu provjeru GPS pozicije s drugim neovisnim izvorima podataka — radarskim praćenjem obale, inercijalnim navigacijskim sustavima koji ne ovise o vanjskom signalu, i vizualnim promatranjem poznatih orijentira kad je to moguće. Posade se sve više osposobljavaju prepoznati znakove lažiranja, poput nagle, fizički nemoguće promjene pozicije ili brzine, umjesto slijepog vjerovanja svakom podatku koji GPS prikazuje.

Što ovo znači za budućnost pomorske navigacije

Rastuća učestalost i sofisticiranost GPS ometanja i lažiranja sugerira da će pomorska industrija morati sve više ulagati u redundantne, neovisne navigacijske sustave koji ne ovise isključivo o satelitskom signalu — ironičan povratak filozofiji koja je desetljećima ranije vodila prema kombinaciji radara, žiroskopskog kompasa i drugih neovisnih izvora podataka, sad ponovno relevantnoj u eri kad se sam GPS, nekad simbol pouzdanosti, pokazao ranjivim na namjerni napad u zonama aktivnog geopolitičkog sukoba.