Prvog siječnja 2026. hrvatsko je poslovanje ušlo u najveću administrativnu promjenu od uvođenja eura: svaki obveznik PDV-a od tog dana mora izdavati eRačune, a zaprimati ih moraju svi — i paušalac koji PDV nikad nije vidio. Šest mjeseci kasnije, knjigovodstveni servisi i dalje gase požare, Porezna uprava objavljuje nove upute, a u cijelu priču je ušao još jedan igrač: umjetna inteligencija koja tvrdi da propise čita bolje od ljudi.

Pa smo provjerili. Uzeli smo Claude Fable 5 — model koji je Stripeu migrirao 50 milijuna linija koda u danu — i suočili ga s nečim težim: hrvatskom Fiskalizacijom 2.0. Rezultat je poučan i za knjigovođe koji strahuju i za poduzetnike koji se prerano vesele.

Teren: što Fiskalizacija 2.0 zapravo traži

Za čitatelje koji su promjenu prespavali, kratka rekapitulacija stvarnih pravila. Od 1. siječnja 2026.: svi obveznici PDV-a moraju izdavati i fiskalizirati eRačune u B2B prometu, a zaprimati ih moraju svi porezni obveznici, uključujući one izvan sustava PDV-a. Od 1. siječnja 2027.: i oni izvan sustava PDV-a počinju izdavati. Prije početka trebalo je odabrati informacijskog posrednika i prijaviti ga Poreznoj upravi; mali izvan PDV-a mogu koristiti besplatnu državnu aplikaciju MIKROeRAČUN.

Uz to i detalj koji redovito zbunjuje: eRačun je isključivo B2B priča. Račun prema građanima i dalje ide po "staroj" fiskalizaciji — JIR, ZIR i QR kod — pa firma koja radi i s tvrtkama i s građanima vozi dva paralelna režima. Upravo na takvim detaljima testirali smo AI.

Rokovi Fiskalizacije 2.0 Fiskalizacija 2.0 — tko mora što i kada 1. 1. 2026. PDV obveznici: izdaju eRačune SVI: zaprimaju eRačune 1. 1. 2027. I ne-PDV obveznici počinju izdavati B2C (građani) cijelo vrijeme: Fiskalizacija 1.0 — JIR, ZIR, QR kod Izvor: Porezna uprava, Vodič kroz Fiskalizaciju 2.0

Gdje AI briljira: čitanje, prevođenje, XML

Prvo područje testa: razumijevanje propisa. Fableu smo dali stvarna pitanja iz prakse — "paušalni obrt izvan PDV-a, radi samo s građanima, što mu treba od 1. 1. 2026.?" — i odgovori su bili točni, sročeni razumljivije od službenih uputa, s ispravnim razlikovanjem zaprimanja (obvezno svima) od izdavanja (tek 2027., i to samo za B2B ako ga bude).

Drugo područje, gdje je AI uvjerljivo nadmoćan čovjeku: tehnički sloj. eRačun je strukturirani XML po EN 16931 normi, a čitanje takvog dokumenta za čovjeka je mučenje, za model trivijalnost. Izvucite podatke iz stotinu eRačuna, usporedite ih s ugovorenim cijenama, označite odstupanja — to je posao od minute. Za knjigovodstveni servis, kombinacija "svi računi su sada strojno čitljivi" plus "imamo stroj koji ih čita" tiho je najveća produktivna vijest desetljeća.

Treće: prevođenje između svjetova. Objasniti direktoru što od njega traži informacijski posrednik, sročiti mail dobavljaču koji šalje PDF umjesto eRačuna, pripremiti internu uputu za računovodstvo — komunikacijski posao oko fiskalizacije AI skida s leđa gotovo u cijelosti.

Gdje AI pada: svježina, izuzeci i odgovornost

A sada druga polovica testa, ona zbog koje referenti još imaju posao.

Prvo, svježina. Fiskalizacija 2.0 živi je organizam: Porezna uprava dopunjava tehničke specifikacije, objavljuje nove odgovore, mijenja upute za rubne slučajeve. Model treniran do određenog datuma te izmjene ne zna — a što je gore, ne zna da ne zna, pa staru verziju pravila iznosi istim samouvjerenim tonom. Bez pristupa aktualnim izvorima (web pretraga, službene stranice), svaki AI odgovor o rokovima i pragovima treba tretirati kao potencijalno zastario.

Drugo, izuzeci. Na pitanja o predujmovima, samoizdavanju računa, prometu s inozemstvom ili kombinaciji oslobođenih i oporezivih isporuka, model zna otkliziti u odgovor koji je "logičan" po općim principima PDV-a, ali promašuje hrvatsku specifičnost. Uvjerljivo pogrešno gore je od očito pogrešnog — jer prolazi kontrolu neopreznog čitatelja.

Treće, i presudno: potpis. Kad Porezna ospori odbitak pretporeza, "tako mi je rekao AI" nije obrana. Odgovornost je neprenosiva na alat — ostaje na poreznom obvezniku i njegovom knjigovođi. To nije tehničko ograničenje koje će sljedeća verzija modela ukloniti; to je pravna činjenica.

Referent s AI-jem umjesto AI-ja bez referenta

Rezultat testa, dakle: AI čita propise brže, XML besprijekorno, a komunikaciju piše bolje — ali aktualnost, izuzetke i odgovornost drži čovjek. Iz čega slijedi model rada koji pametniji servisi već primjenjuju.

Rutina ide stroju: ekstrakcija podataka iz eRačuna, kontiranje po naučenim pravilima, prva kontrola odstupanja, priprema standardnih dopisa. Referentu ostaje ono što je oduvijek bilo srž posla, samo sada koncentrirano: rubni slučajevi, tumačenje svježih izmjena, komunikacija s Poreznom — i potpis. Servis koji tako posloži proces može istim timom voditi osjetno više klijenata; onaj koji AI ignorira, konkurira cijenom protiv nekoga tko je trošak obrade računa spustio višestruko.

Za poduzetnika, prijevod na praktično: ne otkazujte knjigovodstvo, ali pitajte svog knjigovođu koristi li ove alate. Odgovor "ne, to je nepouzdano" iz 2023. je; odgovor "da, za obradu, uz našu kontrolu" znak je servisa koji će 2027. još postojati.

Test koji možete ponoviti sami

Za kraj, mali recept čitateljima koji žele provjeriti gdje je granica. Postavite bilo kojem naprednom modelu tri pitanja: prvo, mora li paušalac izvan PDV-a zaprimati eRačune od 2026. (točno: da); drugo, izdaje li kafić eRačun gostu za kavu (točno: ne — B2C ide po staroj fiskalizaciji); treće, pitanje o detalju objavljenom prošli mjesec na stranicama Porezne uprave.

Na prva dva će Fable 5 odgovoriti točno i strpljivo. Na trećem ćete vidjeti razliku između inteligencije i ažurnosti — i shvatiti zašto se u ovom poslu AI potpisuje olovkom, a čovjek kemijskom. Barem još neko vrijeme.

Izvori i dodatno čitanje