Svaki put kad se pojavi naslov "pronađena druga Zemlja", vrijedi ga uzeti sa zrnom soli. Egzoplaneti otkriveni 2026. pokazuju upravo zašto — najnoviji kandidat za "Zemlji sličan svijet" mogao bi biti hladniji od permanentno smrznutog Marsa, unatoč tome što tehnički leži unutar takozvane zone pogodne za život.

HD 137010 b: ledena Zemlja iz Keplerovih arhiva

Analizom podataka prikupljenih NASA-inim Kepler svemirskim teleskopom, istraživači su otkrili dokaze o stjenovitom planetu nešto većem od Zemlje koji kruži oko Suncu slične zvijezde udaljene otprilike 146 svjetlosnih godina. Planet, nazvan HD 137010 b, dovršava jednu orbitu otprilike svake godine, smještajući ga blizu vanjske granice "zone pogodne za život" svoje zvijezde — regije gdje bi temperature mogle omogućiti postojanje tekuće vode na površini planeta, ako je atmosfera odgovarajuća.

40 posto šanse za konzervativnu zonu, 51 posto za optimističnu, otprilike 50-50 da je izvan zone Konzervativna zona Optimistična zona Izvan zone 40% 51% ~50%

Zašto "možda hladniji od Marsa" nije dobra vijest

Kandidatski planet mogao bi biti hladniji od permanentno zaleđenog Marsa. Na temelju atmosferskih simulacija, tim procjenjuje 40 posto šanse da planet leži unutar "konzervativne" zone pogodne za život i 51 posto šanse da spada u širu "optimističnu" zonu, uz otprilike 50-50 šanse da zapravo kruži izvan zone pogodne za život u potpunosti. Ove brojke pokazuju koliko je neizvjesnost i dalje velika čak i kod planeta koji na prvi pogled zvuče obećavajuće.

GJ 3378 b: bliži susjed s gotovo identičnom količinom svjetlosti

Tim predvođen astronomima sa Sveučilišta Kalifornije u Irvineu izvještava o otkriću novog Zemlji sličnog egzoplaneta koji kruži oko zvijezde udaljene otprilike 25 svjetlosnih godina od našeg Sunčevog sustava. Planet ima minimalnu masu tek nešto veću od dvostruke mase Zemlje i kruži oko svoje zvijezde na udaljenosti koja mu omogućuje da prima gotovo istu količinu zvjezdane svjetlosti kao Zemlja. Blizina ovog planeta — astronomski gledano, "susjed iza ugla" — čini ga posebno zanimljivim za buduća detaljnija promatranja atmosfere.

TESS nastavlja donositi nove kandidate

Godine 2026., istraživanje egzoplaneta napredovalo je zahvaljujući kontinuiranim promatranjima misija poput Transiting Exoplanet Survey Satellite (TESS), što je dovelo do potvrde nekoliko novih svjetova, prvenstveno metodom tranzita. Značajni novi planeti uključuju TOI-2147 b i TOI-6019 b — dodaci sve većem katalogu svjetova koje TESS otkriva sustavnim praćenjem prividnog zatamnjenja zvijezda dok planeti prolaze ispred njih.

Znanstvenici sve opreznije koriste frazu "druga Zemlja"

Dva nova egzoplaneta i potreba za novim definicijama zone pogodne za život postali su tema rasprave unutar znanstvene zajednice tijekom 2026. Sama definicija "zone pogodne za život" pokazala se previše pojednostavljenom — ovisi o sastavu atmosfere, refleksiji površine, prisutnosti stakleničkih plinova i brojnim drugim faktorima koje trenutno ne možemo izravno izmjeriti za planete udaljene desetke ili stotine svjetlosnih godina.

Što bi trebalo doći sljedeće

Sljedeća generacija instrumenata, uključujući napredne spektrometre planirane za buduće svemirske misije, trebala bi omogućiti izravnu analizu atmosferskog sastava ovakvih planeta — korak koji bi konačno mogao razlikovati stvarno nastanjive svjetove od onih koji samo geometrijski leže u pravoj udaljenosti od svoje zvijezde, ali su zapravo kemijski ili klimatski neprikladni za život.

Potraga za drugom Zemljom pokazala se mnogo složenijom nego što su rani entuzijastični naslovi sugerirali. Svaki novi kandidat, uključujući potencijalno zaleđeni HD 137010 b, podsjeća da je "u zoni pogodnoj za život" nužan, ali daleko od dovoljnog uvjeta za stvarnu nastanjivost.

Izvori i dodatno čitanje