41.000 coworking prostora diljem svijeta, a najbrže rastu tamo gdje ih nitko nije očekivao

Coworking industrija raste 14% godišnje, a najveći zamah dolazi iz predgrađa i manjih gradova, ne iz metropola. Profitabilnost je i dalje izazov — samo 1 od 5 prostora u gradovima ispod 20.000 stanovnika posluje s dobiti.

Grad od petnaestak tisuća stanovnika, daleko od bilo kojeg poslovnog središta, dobio je vlastiti coworking prostor — i to ne kao gest lokalne uprave, nego kao poslovni model koji stvarno privlači ljude natrag u mjesta iz kojih su nekad bježali čim bi diplomirali. Ovo više nije rijedak eksperiment. Ovo je obrazac koji se ponavlja diljem svijeta.

Brojke rasta koje iznenađuju

Diljem svijeta 2026. postoji približno 41.000 coworking prostora — oštar skok s otprilike 20.000 zabilježenih 2020. godine. Industrija raste po godišnjoj stopi od 14 posto, pri čemu se najbrži rast događa u predgrađima i sekundarnim gradovima, ne u velikim financijskim središtima. Američki coworking sektor narastao je na 8.973 lokacije početkom 2026., što je rast od 15 posto godišnje.

Predgrađa i mali gradovi preuzimaju vodstvo

Coworking prostori u predgrađima bilježe 25 posto godišnjeg rasta popunjenosti, nadmašujući gradske poslovne četvrti. Priča više nije isključivo o Manhattanu, San Franciscu, Los Angelesu i Washingtonu — rast se sada širi u srednje velike i sekundarne tržišta, gradove koji prije nisu bili ni na radaru coworking operatera.

Profitabilnost ostaje ozbiljan izazov

Iza impresivnih brojki rasta krije se manje ugodna slika za operatore. U gradovima s više od milijun stanovnika, gotovo dvije trećine prostora posluje s dobiti. U gradovima s manje od 20.000 stanovnika, samo otprilike 1 od 5 operatera prijavljuje dobit, iako oko polovice barem izlazi na nulu. Ovo nije priča o lakom novcu u malim sredinama — riječ je o poslovnom modelu koji zahtijeva strpljenje i drugačija očekivanja od povrata na ulaganje.

Zašto zajednice ipak ulažu u coworking

Sve veći broj ruralnih zajednica diljem svijeta prihvaća coworking kao rješenje za podršku lokalnim profesionalcima, privlačenje talenata i revitalizaciju malih gradova. Ruralni coworking prostori olakšavaju mladim profesionalcima, freelancerima i remote zaposlenicima da ostanu ili se vrate u svoja rodna mjesta bez žrtvovanja karijernih prilika koje su prije zahtijevale preseljenje u veći grad.

Učinak koji se osjeti izvan samog prostora

60 posto članova coworking prostora izjavljuje da svakodnevno troši novac u lokalnim poslovnim subjektima — kafićima, teretanama, restoranima — u blizini svog radnog mjesta pješice dostupnih od prostora. Za male gradove, coworking prostor nije samo mjesto gdje netko radi; postaje generator svakodnevne lokalne potrošnje koja bi inače možda otišla negdje drugdje, ili uopće ne bi postojala jer bi ta osoba radila iz drugog grada.

Što je pokrenulo ovaj obrazac

Pandemija je ubrzala prihvaćanje remote i hibridnog rada, a mnoge tvrtke trajno su zadržale te modele. Kao rezultat, profesionalci više ne moraju svakodnevno putovati u grad — što znači da izbor mjesta stanovanja više nije diktiran isključivo blizinom uredu, nego kvalitetom života, cijenom stanovanja i, sve češće, postojanjem lokalnog coworking prostora koji nudi strukturu i zajednicu koju rad od kuće ne može replicirati.

Za hrvatske gradove izvan Zagreba i Splita, ovaj globalni obrazac postavlja jasno pitanje: koliko dugo prije nego što se isti model pokaže isplativim i ovdje, s obzirom na to da problem koji rješava — mladi koji odlaze jer nema gdje ozbiljno raditi kod kuće — nije nimalo stran hrvatskoj demografskoj slici.